Proslavljena Velika Gospa u Vukovini. Biskup Razum citirao Šimićevu "Opomenu": Marija nas uči da težimo prema zvijezdama

Blagdan Velike Gospe svečano je proslavljen u Vukovini, turopoljskom marijanskom svetištu koje svake godine pohodi velik broj vjernika. Uz četiri svečana misna slavlja, održano je i tradicionalno proštenje.

Središnju svetu misu na otvorenom predvodio je monsinjor Vlado Razum, pomoćni biskup zagrebački. Sve prisutne vjernike i hodočasnike na samom je početku slavlja pozdravio domaćin, župnik župe Pohoda BDM u Vukovini, vlč. Siniša Hegedušić. Istaknuo je i zadovoljstvo i ponos što se mons. Razum odazvao pozivu da predslavi središnje misno slavlje u vukovinskom svetištu na blagdan Velike Gospe, prvi puta od kad je zaređen za pomoćnog biskupa. U ime župe biskupu Razumu uručen je i prigodni dar, slika svetišta Majke Božje vukovinske, na čemu je Razum zahvalio.

U homiliji Razum je kazao kako je blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, kao i svi veliki kršćanski blagdani, poticaj i nakana svima nama da Kristov život prodre dublje u naše živote i da na nas djeluje preobražavajuće.

Podsjetio je na devetnicu kojom se pripremalo na ovo veliko slavlje – milosnim razdobljem koje potiče na obnovu osobnog života i rast u vjeri.

-U tim danima možemo kazati da se nalazimo u školi Marijine vjere. Imamo divne poticaje koji nas potiču na pročišćenje vlastita života, na puštanje onoga što je loše, a otvaranje i buđenje onoga što je izgrađujuće i što se otvara nadahnućima Duha Svetoga koji nas usmjerava na put istine i prave vjere koja i drugima može postati inspiracija za vlastitu promjenu života – kazao je.

Slavljima ne smijemo prilaziti samo površno, običajno, folklorno, a da se u našim životima ne događa promjena, dodao je.

-Slavlja će proći, a mi ostajemo isti, i dalje vođeni svijetom svojih uhodanih navika, živimo svakodnevicu, osjećamo da bi se trebali promijeniti, s nečim raskrstiti...Nemamo hrabrosti priznati si, učiniti radikalni rez i pustiti Bogu da bude Bog u našem životu – kazao je Razum.

Podsjetio je stoga na brojne svece i blaženike čija nam vjera treba i danas biti uzor. Oni su učinili taj radikalni potez i krenuli za Kristom, „opredijelili se za to da se ljubavlju obračunaju sa svakim utjecajem koji djeluje razgrađujuće, a ljubav je ona koja izgrađuje život“. Brojni od tih svetaca bili su upravo Marijini štovatelji i svoje živote vezali uz Mariju.

Kazao je kako u današnjem svijetu, na žalost čovjek lako podlegne zemaljskim utjecajima, i umjesto da je motiviran Kristom i idealima vjere, motiviran je da udovolji samom svojim zemaljskim potrebama što vodi u ispraznost.

-Danas mnogi stvarnost neba smatraju izmišljotinom i praznom tlapnjom, opijumom naroda. No kada bi ovaj svijet svojim načinom života ono što je duboko u nama utisnuto kao čežnja, a to je glad za srećom i ostvarenjem, onda bismo mogli prihvatiti tu opciju života bez neba. No vidimo da stvarnost pokazuje da je u sebi čovjek dezorijentiran, da živi u beznađu, napaja svoju dušu surogatima sreće, a duša je prazna. Čovjek je depresivan, i osjeća da gubi tlo – rekao je Razum.

-Promatrajući život kroz povijest vidimo da se sve urušava ako život nije građen na Bogu – dodao je.

Tužni scenariji današnjeg svijeta posljedica su odvajanja od Boga, kazao je Razum u homiliji, a Bog računa na čovjekov razum kojeg ne može mimoići stvarnost Božje prisutnosti i inicijative. To je kroz brojne primjere prikazano u Svetom Pismu, a posebno kroz Mariju.

-Marija postaje hram i kovčeg saveza. Riječ Božja tijelom postane i nastanila se u njezinoj utrobi i po njoj se nastanila i uprisutnila na ovoj Zemlji. Zato je Marija divno stvorenje postojane vjere, otvorenosti da se Božje djelo u njoj nastani i kroz njezin život ostvaruje – rekao je.

-Žena je crkva, a crkva smo mi koji smo se otvorili Bogu da djeluje u našem životu. A očituje se najbolje kroz Marijino življenje i svoje opredijeljenosti za Boga, gdje je ona lik koji nam pokazuje kako Bog može snažno djelovati u čovjeku i po čovjeku ako mu je predan – dodao je Raum.

Marija je zato najvjernija Kristova učenica i najvjerniji ud crkve zato su svetišta poput postala škole vjere. Ta škola pokazuje kako je bogata baština koju posjedujemo, ali i velika odgovornost da ta baština bude posredovana u svijet našim životima.

-Ako želimo istinsku promjenu života odnos i njegovanja blizina u ozračju svetoga može u nama probuditi život koji je uspavan i možda zarobljen duhom svijeta. Potrebna je malenost. Marija veliča gospodina koji kroz nju čini velika djela. Govori da će kroz nju uzvisiti neznatne i malene, ali da će se obračunati s onim oholim koji neće uživati blagodati ovog života i svijeta – rekao je.

Podsjetio je Razum da ono što smo primili svojim životom na Zemlji nije samo naša vlastitost. Potrebno je graditi dobar dialog koji na žalost danas sve više izostaje. „Gradimo mostove, ne zidove“ pozvao je.

Pred kraj je pozvao da svoj pogled usmjerimo prema nebu, kao i ovih dana kada smo gledali pomrčinu Sunca i suze sv. Lovre. „Za onim gore težite, ne za zemaljskim“ podsjetio je Razum na riječi Sv. Pavla.

Na samom kraju citirao je i velikog hrvatskog pjesnika A. B. Šimića i njegovu „Opomenu“:
„Čovječe pazi da ne ideš malen ispod zvijezda!
Pusti da cijelog tebe prođe blaga svjetlost zvijezda!
Da ni za čim ne žališ kad se budeš zadnjim pogledima rastajo od zvijezda!
Na svom koncu mjesto u prah prijeđi sav u zvijezde!“

-Tamo gdje je ljubav, prijateljstvo, tamo je Bog i tamo je nada. Molimo danas nebesku Majku da nas prati na putu vlastitoga rasta kako bi i u nama zasjala vječnost i radost u vječnoj domovini – zaključio je pomoćni biskup Vlado Razum.

U središnjem misnom slavlju sudjelovali su i vlč. Siniša Hegedušić, župnik vukovinski, vlč. Norbert Ivan Koprivec dekan velikogoričko-odranskog dekanata i župnik župe Uznesena BDM Velika Gorica, vlč. Marijan Prepeljanić, župnik župe Novo Čiče, vlč. Marko Šimunić župni vikar. Slavlje je uveličao pjesmom župni zbor Sv. Cecilije, a prisutan je bio i Turopoljski banderij.