Mladi Goričan radi na robotu koji operira tumore mozga

Na robotu RONNA koji vrši neurokirurške operacije godinama je radio tim Fakulteta strojarstva i brodogradnje. U lipnju su za to u Londonu dobili i prestižno priznanje, a dio znanstvenog tima je i naš sugrađanin, 32-godišnji Filip Šuligoj.

Projekt RONNA G4 (robotska neuronavigacija četvrte generacije) za primjenu u neurokirurgiji pokrenut je prije desetak godina na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s Kliničkom bolnicom Dubrava i Hrvatskim institutom za istraživanje mozga. Tim koji je radio na robotu koji može operirati ljudski mozak nagrađen je glavnom nagradom u kategoriji najbolje inovacije (Best Integration and Innovation Award), u sklopu glasovitoga međunarodnoga Hamlyn simpozija o medicinskoj robotici. Dio nagrađenog tima je i Filip Šuligoj iz Velike Gorice.

Stručni suradnik, odnosno asistent na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Filip Šuligoj, odrastao je u Velikoj Gorici gdje danas živi sa svojom suprugom i kćerkom. Tu su, dakako, bili i njegovi prvi koraci u obrazovanju; pohađao je osnovnu školu Eugena Kumičića, a onda nastavio školovanje u Zagrebu.

-Nakon osnovne škole upisao sam 11. opću gimnaziju u Zagrebu. Po završetku gimnazije, znao sam da imam interes za fakultete koji se baziraju na matematičko/logičkom sadržaju pa je izbor bio između Fakulteta strojarstva i brodogradnje i FER-a. Danas mi je jako drago što sam se odlučio za strojarstvo. Nakon fakulteta počeo sam raditi u tvrtki Dalekovod u Velikoj Gorici kao tehnolog, inženjer zavarivanja i bio sam zadužen za robotizaciju zavarivanja. Dvije godine nakon završetka fakulteta upisao sam poslijediplomski studij kojeg sada privodim kraju- kaže Filip Šuligoj koji je 2013. godine počeo raditi kao asistent na FSB-u. Upravo je kasnije, tijekom akademskog obrazovanja, otkrio afinitet prema robotici.

-Iako mi je to područje oduvijek bilo intrigantno, direktan interes za robotiku sam razvio tek u završnoj fazi studija, odnosno prilikom izrade diplomskog rada. U tom su periodu u laboratoriju za projektiranje izradbenih i montažnih sustava, a pod vodstvom mog sadašnjeg mentora prof. dr. sc. Bojana Jerbića, instalirane tri industrijske robotske ruke. Prvi diplomski radovi koji su obuhvaćali programiranje naprednih funkcionalnosti tih robota podijeljeni su upravo nekolicini mojih kolega i meni. Kroz diplomski rad stekao sam prva praktična iskustva, jako vrijedna znanja i ozbiljan interes prema robotici- ističe Šuligoj.
Dok nije počeo raditi kao asistent, cijeli se život aktivno bavio sportom. Igrao je vaterpolo u VK-u Zagreb, a potom i američki nogomet u Zagreb Raidersima. Danas slobodno vrijeme najčešće provodi sa svojim najmilijima ili svrati u teretanu na rekreativni trening.

Zadužen za razvoj algoritma i metoda za prostornu registraciju pacijenta

Uslijedilo je i sudjelovanje u timu koji je započeo projekt RONNA o kojem su nedavno pisali svi hrvatski, pa i svjetski mediji. Riječ je o projektu koji za cilj ima istražiti i razviti inovativan i konkurentan robotski sustav za primjenu u neurokirurgiji.

-Robotski sustav se koristi za precizno navođenje instrumenata obzirom na ciljeve koje kirurg definira u 3D vizualizacijskom softwareu. Ovaj projekt započeo je prije desetak godina na inicijativu profesora Bojana Jerbića, neurokirurga Darka Chudyja koji je također iz Velike Gorice i profesora Gojka Nikolića.

Moram napomenuti da ovaj projekt nije završio. Samo financiranje od strane EU fondova je gotovo, no mi kontinuirano dodajemo nove funkcionalnosti i poboljšavamo sustav koji se već i primjenjuje za operacije na pacijentima u Kliničkoj bolnici Dubrava. Naravno, krajnji cilj je certificirati RONNU kako bi se mogla koristiti u bilo kojoj bolnici kao dio standardne medicinske opreme-pojasnio je Šuligoj.
Njegova uloga u projektu je bila u području razvoja algoritama i metoda za prostornu registraciju pacijenta.

-Područje sam odabrao i kao temu svog doktorskog rada jer utječe na primarne značajke neurokirurškog robotskog sustava kao što su točnost, preciznost, vrijeme postavljanja, pouzdanost, fleksibilnost, jednostavnost korištenja, a omogućuje razvoj rješenja u području strojnog vida, bio-medicinske obrade slike, registracije i robotskog programiranja. Nadalje, na osobnoj sam razini pronašao veliku motivaciju u mogućnosti testiranja predloženih tehničkih i znanstvenih metoda te algoritama u pretkliničkoj i stvarnoj kliničkoj okolini- ističe naš sugovornik.

"Biti dio izvrsnog kolektiva moj je najveći uspjeh"

Na upit što bi istaknuo kao svoj najveći poslovni uspjeh, smatra da kao takvu ne može izdvojiti nijednu pojedinačnu stvar.
-Ako pogledam širu sliku, zapravo je najveći uspjeh to što sam uspio naći svoju ulogu u jednom izvrsnom kolektivu ljudi s kojima radim na puno različitih područja i u tome uživam svaki dan. Od nastave i rada sa studentima, znanstvenog rada, preko rada na više projekata, RONNA, CRTA, NERO, FAT, ACRON, do rješavanja tehničkih problema kroz rad s tvrtkama. Sljedeći milestone koji bih izdvojio za sebe osobno je obrana doktorskog rada koju planiram za listopad 2018. godine-najavio je Filip.

Robotizacija ljudskog života obilježit će 21. stoljeće

U Hrvatskoj, pa tako i u velikogoričkim školama, potpuno je zavladala STEM revolucija koja djeci uvelike i u ranijoj dobi približava svijet robotike i programiranja. Gorički osnovnoškolci sve se više time bave te naš sugovornik svakako podržava ovakvu praksu u školama.

-Mislim da je to izvrsna i hvalevrijedna inicijativa. Osnovna pravila programiranja robotskih sustava mogu biti prezentirana djeci u vrlo ranoj dobi, što im omogućava da shvate principe funkcioniranja takvih sustava. To znanje je bitno upravo iz razloga da što veći broj djece vidi kako to područje nije nedostižno i da se mogu time profesionalno baviti. Uz to, mislim da će cijelo 21. stoljeće biti obilježeno upravo robotizacijom većine aspekata ljudskog života pa je dobro da imamo što više budućih stručnjaka. Naravno, nadam se da će što više djece doći studirati robotiku na FSB na kojem se upravo priprema novi studijski program iz područja robotike i mehatronike- otkriva nam Šuligoj.

U Hrvatskoj su ulaganja u znanost još uvijek mala

Ističe kako uz sveopću dostupnost interneta i informacija na njemu mladi u Hrvatskoj mogu znanjem konkurirati drugima u svijetu, a kao poteškoće u razvoju mladih znanstvenika navodi relativno mala ulaganja.

-Prednosti koje se nude za mlade ne mogu izdvojiti u okviru Hrvatske jer zapravo s internetom i velikom dostupnošću informacija na intelektualnoj razini možemo konkurirati bilo kome u svijetu. Prema tome, sada smo svi na približno istim uvjetima, a naša je prednost možda to što su nas dugo uvjeravali da nismo na razini kao razvijenije i bogatije zemlje pa imamo taj dodatni motiv da kroz trud i težak rad pokažemo da to nije istina. Otežavajući faktor je vrlo vjerojatno mali financijski udio financiranja na nacionalnoj razini koji se izdvaja za znanost i tehnologiju. Ipak, unatoč tome postoje brojne druge mogućnosti da se kroz različite fondove dođe do sredstava za provedbu novih istraživanja. Mislim da je grupa ljudi s kojom radim na Zavodu za robotiku i automatizaciju proizvodnih sustava na FSB-u dobar primjer za to- istaknuo je Šuligoj.

Unatoč manjim ulaganjima u znanost i tehnologiju, ističe kako svoju budućnost definitivno vidi u Hrvatskoj.
- Uvjeti i radna okolina na fakultetu su izvrsni i svi radimo na tome da budu još i bolji i za nas znanstvenike i za studente s kojima radimo. Bilo bi lijepo na kraći period od godinu dana otići na postdoktorsko istraživanje u inozemstvo, no onda se definitivno vratiti u Hrvatsku s još novih znanja i vještina- kaže Filip kojemu je uzor u radu profesor Bojan Jerbić, njegov mentor.
- Upravo smo na temelju njegovih vizija, rada i suradnje stvorili većinu stvari po kojima je naša grupa znanstvenika i prepoznata- dodaje.

Rješavanjem problema do najkvalitetnijih vještina

Svim mladima koje zanima područje robotike Filip poručuje kako većina znanja koju će usvojiti u području robotike nije temeljena na knjigama, već na praktičnom znanju koje se kontinuirano unapređuje.

-Odaberite neki robotski projekt zato što vam je zanimljiv i samo počnite raditi na njemu bez obzira na formalna znanja koja posjedujete. Rješavanjem realnih problema steći ćete najkvalitetnije spoznaje i vještine. Poanta je imati strast prema tome što radite i upornost da ne odustanete kad naiđete na prepreku- zaključio je naš sugovornik razgovor, a vjerujemo da ćemo o njemu i njegovim uspjesima još puno čuti i čitati u budućim izdanjima svjetskih, a i naših novina.(ic)