Milan Šenoa: Na 150. obljetnicu rođenja zavirite u lik i djelo najstarijeg sina Augusta i Slave

Adventska događanja u Gradskoj knjižnici Velika Gorica uvijek nam donose i poneku novost vezanu uz obitelj Šenoa, a ovu godinu prisjetit ćemo se Milana Šenoe, najstarijeg sina Augusta i Slave, i to povodom njegova 150. rođendana, najavljuju iz Gradske knjižnice.

Gospođa Jasmina Reis, kojoj dugujemo zahvalnost za najljepši i najslađi mali muzej u Zagrebu – Kuću Šenoa – pripremila je mnoštvo zanimljivosti vezanih uz život ovog geografa i književnika koji je s Emilijem Laszowskim surađivao na knjizi Povijest Plemenite općine Turopolja te zajedno s njim i dr. Velimirom Deželićem sastavio prvi dio knjige „Zemljopis, narodopis i povijesni pregled“. Dirljivu prozu „Moj otac“ posvetio je Augustu Šenoi.

Milan Šenoa (Zagreb, 2. VII. 1869 – Zagreb, 16. XI. 1961) diplomirao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, doktorirao 1895. Predavao u Hrvatskoj dramatskoj školi. Bio je profesor geografije klasične gimnazije u Zagrebu, profesor Filozofskoga fakulteta te predstojnik Geografskoga zavoda. Objavio je pedesetak radova iz fizičke, regionalne i socijalne geografije, mnogo putopisa i popularnih geografskih članaka. U književnosti se javio novelom Njuta (1890), a u zagrebačkom kazalištu izvedena su mu dramska djela Kako vam drago (1893), Kneginja Dora (1897), Sveta laž (1901), Časak žalosti (1904), Nevjerojatan događaj (1904), Ban Pavao (1904) i Izgubljeni (1910). Vezan uz tradiciju realizma, ali i inovatorstvo moderne, svojim je raznorodnim stvaralaštvom pridonio stvaralačkomu pluralizmu na prijelazu dvaju stoljeća. Ocu je posvetio biografsku prozu Moj otac (1933).

Susret će se održati u utorak, 17. prosinca, u 11 sati u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, Središnjem odjelu za odrasle, a vodit će ga gđa. Jasmina Reis, kuratorica memorijalne zbirke obitelji Šenoa.