Zagreb u redu letenja, Velika Gorica u adresi: Tko je Plesu dao zagrebačko ime?

Putnik koji sleti na Zračnu luku Franjo Tuđman stigao je na adresu Ulica Rudolfa Fizira 21, 10410 Velika Gorica. Na Plesu se nalaze pista, stari terminal i nova putnička zgrada. Službeni Zbornik zrakoplovnih informacija aerodrom ipak vodi kao ZAGREB / FRANJO TUDJMAN.

Otkud onda Zagreb u imenu?

Ime je potpisao Većeslav Holjevac

Odgovor se nalazi u odluci donesenoj 27. listopada 1961. godine. Narodni odbor grada Zagreba toga je dana osnovao poduzeće za aerodromske usluge i dao mu naziv Zrakoplovna luka Zagreb. Rješenje je potpisao predsjednik Narodnog odbora Većeslav Holjevac. Poduzeće je 6. studenoga upisano u sudski registar, a počelo je raditi 20. travnja 1962.

Pleso je pripadalo Općini Velika Gorica. Ta je općina od 1955. bila podređena Narodnom odboru grada Zagreba, dok je tadašnji grad Zagreb imao položaj šire upravne jedinice na razini kotara. Velika Gorica postojala je kao općina, ali je djelovala unutar tako ustrojenoga grada Zagreba.

Dokumenti odgovaraju na pitanje tko je aerodromu dao zagrebačko ime i kada se to dogodilo. Ne odgovaraju na pitanje zašto. U njima nema rasprave o drugim prijedlozima ni obrazloženja odabranog naziva. Prema dostupnim podacima može se tek pretpostaviti da je luka nazvana po gradu kojemu je služila i tijelu koje je osnovalo poduzeće.

Pista na Plesu starija je od zagrebačkog imena

Kada je Holjevac potpisao rješenje, pista na Plesu postojala je već 18 godina. Njemačka vojska ondje je 1943. izgradila betonsku uzletno-sletnu stazu dugu 1.800 metara. Nakon rata preuzela ju je Jugoslavenska narodna armija i ojačala dodatnim slojem betona. Civilni promet u to se vrijeme odvijao preko Lučkog.

Odluka o njegovu preseljenju na Pleso donesena je 1958. Sljedeće godine izgrađeni su stajanka i mala putnička zgrada. Kada je Zrakoplovna luka Zagreb 1962. počela raditi, imala je pistu dugu 2.500 metara, terminal od približno tisuću četvornih metara i stajanku za pet manjih zrakoplova.

Od pet manjih zrakoplova do pet milijuna putnika

Dvije godine poslije kroz luku je prošlo 140 tisuća putnika. Godine 1966. pista je produljena na 2.864 metra, proširene su stajanka i rulna staza te izgrađene upravna zgrada i kontrolni toranj. Poduzeće je iste godine promijenilo naziv u Aerodrom Zagreb.

Novu putničku zgradu projektirao je arhitekt Josip Uhlik, a njezinu unutrašnjost Bernardo Bernardi. Dovršena je 1966. i puštena u promet sljedeće godine. Aerodrom je 1968. imao 308 tisuća putnika.

Pista je ponovno produljena 1974., ovaj put na približno 3.250 metara. Godinu poslije ugrađeni su sustav za instrumentalno slijetanje i nova svjetlosna signalizacija, a rekonstrukcija kolnika 1978. omogućila je prihvat širokotrupnih zrakoplova. Broj putnika 1979. prvi je put dosegnuo dva milijuna.

Prema današnjim službenim aeronautičkim podacima, pista je duga 3.252, a široka 45 metara.

Civilni promet zaustavljen je u kolovozu 1991. i ponovno uspostavljen u travnju 1992. Aerodrom Zagreb sljedeće je godine preimenovan u Zračnu luku Zagreb.

Više od dva milijuna putnika ponovno je zabilježeno 2008. Novi putnički terminal otvoren je 28. ožujka 2017. Zgrada ima 65 tisuća četvornih metara, osam putničkih mostova i početni kapacitet od pet milijuna putnika godišnje.

Iste je godine prvi put premašena granica od tri milijuna putnika. U 2025. zabilježeno ih je rekordnih 4.721.563. U prvih sedam mjeseci 2026. kroz zračnu luku prošla su 2.687.742 putnika, odnosno 64.806 više nego u istom razdoblju prethodne godine.

Velika Gorica podržala je novo ime, ali nije ušla u naziv

Vlada Republike Hrvatske 25. veljače 2016. odlučila je da će zračna luka nositi ime prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Ugovorom o koncesiji država je zadržala isključivo pravo određivanja imena.

Pozitivna mišljenja o novom nazivu dali su Grad Zagreb, Zagrebačka županija i Grad Velika Gorica, a pribavljena je i suglasnost obitelji Tuđman. U javno dostupnim aktima i priopćenjima nema prijedloga da Velika Gorica postane dio službenog naziva.

Zagreb je ostao u aeronautičkom nazivu ZAGREB / FRANJO TUDJMAN, na engleskoj internetskoj stranici aerodroma i u domeni zagreb-airport.hr. Njime se označava odredište koje aerodrom opslužuje.

AIRVG je u Veliku Goricu doveo 30 tisuća ljudi

Koliko je zrakoplovstvo utkano u Veliku Goricu pokazao je AIRVG 2025. Četvrto izdanje Zrakoplovnog dana održano je 10. svibnja na prostoru starog terminala, a tijekom dana posjetilo ga je oko 30 tisuća ljudi. Godinu ranije bilo ih je više od 20 tisuća.

Glavna atrakcija bila je kompletna eskadrila od 12 hrvatskih Rafalea, prvi put predstavljena javnosti na jednome mjestu. U letačkom i izložbenom programu sudjelovale su i letjelice iz Francuske, Italije, Mađarske, Austrije i Slovenije.

Međunarodni interes nije se zaustavio na zrakoplovima i njihovim posadama. AIRVG 2024. pratilo je nekoliko stotina fotografa i novinara iz 25 zemalja, dok je za izdanje održano 2025. bilo akreditirano 250 spottera. Fotografije snimljene na Plesu tako su iz Velike Gorice odlazile u specijalizirane zrakoplovne medije i zajednice diljem svijeta.

Broj posjetitelja porastao je za približno deset tisuća u samo godinu dana, a dolazak fotografa i novinara iz 25 zemalja pokazao je da je AIRVG prerastao lokalne okvire. Dok se aerodrom u međunarodnim rasporedima i dalje vodi pod Zagrebom, jedna od njegovih najvećih manifestacija pozornost zrakoplovne javnosti usmjerava prema Velikoj Gorici.

Zrakoplovstvo tako u Velikoj Gorici ostaje znatno više od adrese u službenim dokumentima. Dok aeronautički registri putnike iz cijelog svijeta i dalje usmjeravaju prema Zagrebu, povijest Plesa i manifestacije poput AIRVG-a iznova potvrđuju da je upravo ovdje srce turopoljskog zrakoplovnog identiteta.

(Foto: Vintage Zagreb; Metal-Projekt d.o.o., EX-YU Aviation News i aerodrom Zagreb)