Velika Gorica domaćin 19. međunarodnih Dana kriznog upravljanja

Velika Gorica domaćin je 19. izdanja međunarodne konferencije Dani kriznog upravljanja 2026. (DKU 2026), jednog od najvažnijih regionalnih događanja posvećenih sigurnosti, otpornosti sustava i upravljanju krizama. Dvodnevna konferencija svečano je otvorena u dvorani Pučkog otvorenog učilišta uz brojne uzvanike i goste. Ovo važno događanje već gotovo puna dva desetljeća uspješno organizira Veleučilište Velika Gorica, a nakon što je proteklih godina održavana u brojnim gradovima diljem Lijepe Naše, ove godine vratila se u Veliku Goricu gdje je održano i njezino prvo izdanje.
Na samom početku, okupljenima se obratila, Tamara Čendo Metzinger, dekanica Veleučilišta Velika Gorica.

-Konferenciju organiziramo u vrijeme iznimno složene geopolitičke situacije, u vrijeme brzih promjena, razvoja i primjena novih tehnologija u svim područjima rada, klimatskim promjenama, energetske nestabilnosti i brojnih drugih ugroza koje na specifične načine utječu na svijet i društvo u kojem živimo, ali istovremeno oblikujemo svijet koji ostavljamo budućim generacijama. Svih ovih godina trudili smo se biti bolji i atraktivni u temama konferencije i vjerujem da su Dani kriznog upravljanja mjesto susreta svih stručnjaka koji se bave kriznim upravljanjem – rekla je dekanica.

Broj sudionika i partnera iz akademske i stručne zajednice koji sudjeluju pokazuju koliko je ovo događanje važno na svim razinama, od lokalne do regionalne, dodala je Čendo Metzinger i zahvalila partnerima Gradu Velikoj Gorici, Zagrebačkoj županiji i Ravnateljstvu Civilne zaštite pri Ministarstvu unutarnjih poslova RH koji dugi niz godina podupiru organizaciju ove konferencije.

Neven Karas, v.d. ravnatelja Ravnateljstva civilne zaštite RH, ujedno i zamjenik gradonačelnika Velike Gorice govorio je o prilagodbi i novim načinim upravljanja krizama.

-Krize se više ne događaju izolirano, sigurnost nije stanje nego proces koji zahtjeva prilagodbu, stalno učenje i djelovanje. Hrvatska se suočava s istim izazovima kao i ostatak svijeta. Tradicionalni model upravljanja krizama više nije dovoljan. Naglasak se stavlja na otpornost, horizontalnu i vertikalnu koordinaciju. A bez zajedničkog djelovanja svih relevantnih institucija, lokalne i državne razine, operativnih snaga i politike, ne možemo govoriti o učinkovitim upravljanju krizama- kazao je Karas dodavši kako je Hrvatsku tome poučilo iskustvo poplava, potresa i Covid krize stoga je Hrvatska primjer dobre prakse na europskoj razini.

-Sve institucije uključene u upravljanje rizicima moraju djelovati usklađeno, pravodobno i prema jedinstvenim procedurama – dodao je Karas, istaknuvši kako je hrvatski danas ima snažan sustav Civilne zaštite.

Istaknuo je i važnost naprednih tehnologija u kriznom menadžmentu kao i alata umjetne inteligencije koji u modernom dobu može biti od velike pomoći društvu u kriznim situacijama, ako se koristi na pravilan način. Također, spomenuo je model služenja civilnog roka za sve s prigovorom savjesti – model koji je vrlo važan u kontekstu upravljanja krizama i jačanja otpornosti.

-Jer se otpornost države ne gradi samo kroz profesionalne službe već kroz širu i motiviranu zajednicu građana što omogućuje služenje vojnog roka u civilnoj zaštiti – kazao je Karas.

Okupljenima se obratila i Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. Istaknula je važnost gradnje otpornosti na krize koja se na razini Europske unije gradi zajedno, suradnjom svih njenih članica.

-Europski mehanizam civilne zaštite danas uključuje 37 država sudionica, a aktiviran je više od 800 puta od 2001. godine. Kroz njega je vidljivo zajedništvo na djelu. Vidljivo je kako pomažemo jedni drugima u krizama. Hrvatska je dio te mreže – kazala je Ujević.

Podsjetila je da je Europska komisija usvojila strategiju „Unija za pripravnost“ koja sadrži 30 mjera od standarda za bolnice, škole, civilno vojne vježbe, a u okviru te reforme uspostavlja se novo čvorište za upravljanje krizama EU-a koje će objediniti europske krizne strukture što podrazumijeva puno više zajedničkog djelovanja. Naglasila je i druge europske strategije vezane za odgovore na krizne situacije.

-Pitanja koja postavljate na ovakvoj konferenciji su jako važna, a odgovori dolaze iz više zemalja, kroz zajednički rad iz skupova kao što je ovaj. Jer krizno upravljanje počinje puno ranije od same krize. Upravo na način kao što je ovaj – kazala je Ujević.

Čast da otvori Dane kriznog upravljana pripala je gradonačelniku Velike Gorice Krešimiru Ačkaru.

-Živimo u vremenima brojnih izazova od prirodnih nepogoda, klimatskih promjena do novih sigurnosnih prijetnji. „Ne pripremajući se, pripremate se na neuspjeh“-rekao je Benjamin Franklin. Upravo je zato krizno upravljanje jedno od najvažnijih područja suvremenog društva, ono nas uči kako predvidjeti rizik, pripremiti se na izazove i zajednički odgovoriti na situacije koje ne možemo uvijek spriječiti. Razina znanja, suradnje i kontinuirano usavršavanje važniji su nego ikada. Zahvaljujem organizatorima, Veleučilištu Velika Gorica i svim partnerima koji su omogućili održavanje ovog skupa, svim stručnjacima i sudionicima koji će u raspravama donijeti mnogo korisnih zaključaka koji će doprinijeti razvoju sustava kriznog upravljanja – rekao je Ačkar.

Konferencija okuplja vodeće domaće i međunarodne stručnjake iz područja sigurnosti, znanosti, tehnologije i javnih politika, s ciljem stvaranja odgovora na izazove svijeta koji se mijenja brže nego ikada prije. U sklopu dvodnevne Konferencije održat će se niz predavanja i panel rasprava o bitnim temama koje će dati odgovore na pitanja ove važne tematike.