Odrastanje u obitelji najbolje je za svako dijete: Evo zašto je udomiteljstvo bolje od prenapučenih domova za nezbrinutu djecu

Odrastanje u obitelji najbolja je opcija za svako dijete. Međutim, zbog raznih životnih okolnosti neka djeca toplinu obitelji izgube i djetinjstvo provedu u domu za nezbrinutu djecu. Kako bi rasteretili prenapučene domove i djeci, ali i odraslim osobama, pružili toplinu doma u Hrvatskoj postoji udomiteljstvo. U posljednje vrijeme Hrvatski zavod za socijalni rad ima teškoća s manjkom udomitelja pa nas je zanimalo što je udomiteljstvo, kako postati udomitelj i koje povlastice ima udomitelj ali i udomljena osoba. Odgovore smo pronašli u Područnom uredu Velike Gorice u razgovoru sa socijalnom radnicom Franciskom Pavičić i pravnicom Mirnom Smajić Mlađenović koje su u Timu za udomiteljstvo Zagrebačke županije.

Što je udomiteljstvo?

Udomiteljstvo je privremeni oblik skrbi izvan vlastite obitelji. Smještaj se može priznati djetetu ili odrasloj osobi. Bitno je naglasiti da im je cilj osigurati pozitivno i poticajno obiteljsko okruženje. Kroz udomiteljstvo se najranjivije skupine našeg društva zbrinjavaju i tako im se omogućuje obiteljsko okruženje u kojem dalje mogu rasti. Posebno je to važno za djecu da im se osigura djetinjstvo u obiteljskom okruženju, a za odraslu osobu stabilnost i razvoj njegovih životnih potencijala, objašnjava Franciska Pavičić socijalna radnica u Timu za udomiteljstvo Zagrebačke županije.

Koliko osoba čeka na udomiteljstvo?

Korisnici smještaja dobivaju se iz cijele Hrvatske. Mi, kao tim za udomiteljstvo, vodimo udomitelje na našem području i ako netko primjerice iz Splita ima potrebu smjestiti dijete ili odraslu osobu, šalju upite svim timovima za udomiteljstvo na području cijele Hrvatske i mi dajemo odgovor. Nismo ograničeni samo na našu županiju, pojašnjava Mirna Smajić Mlađenović, pravnica u Timu za udomiteljstvo Zagrebačke županije.

Udomitelj može biti samac ili udomiteljska obitelj

Udomitelj može biti osoba koja ispunjava zakonom propisane i uvjete i koja ima znanje i vještine za skrb o djetetu ili odrasloj osobi, objašnjavaju moje sugovornice.

-Zakon izričito navodi uvjete koje osoba mora imati da bi postala udomitelj, a stručni tim tijekom cijelog postupka procjenjuje ispunjava li ta osoba uvjete. Udomitelj može biti samac ili udomiteljska obitelji. Jedan od razloga zašto bi osoba ili obitelj postala udomitelj jest činjenica da je sve više djece u ustanovama socijalne skrbi, što pokušavamo izbjeći jer smatramo da je obitelj mjestu u kojem bi dijete trebalo odrastati. Isto tako razmišljamo i za odrasle osobe koje su lišene svoje obitelji. Također, Zakon o socijalnoj skrbi predviđa da bi smještaj za djecu koja su mlađa od sedam godina trebao prvenstveno biti u udomiteljskim obiteljima. Problem je što njih nema i da se izbjegne smještaj djece u institucije, naglasak je na poticanju udomiteljstva- napominje Pavičić.

Deinstitucionalizacija odraslih osoba

Velika je potreba za udomljavanjem starijih osoba. Domova za starije osobe nema dovoljno pa pokušavamo dio njih smjestiti u udomiteljske obitelji. To nazivamo deinstitucionalizacija, intencija je da se starije osobe ne smješta u ustanove nego u udomiteljske obitelji.

Postoje i različite vrste udomiteljstva

Srodničko udomiteljstvo znači kada udomitelj skrbi o članu obitelji, najčešći su primjeri kada udomitelji postanu baka i djed, u cilju izbjegavanja odlaska djeteta u ustanovu.

Tradicionalno udomiteljstvo znači kada udomitelj skrbi o djetetu ili odrasloj osobi kada joj treba smještaj u udomiteljsku obitelj.

Udomiteljstvo kao zanimanje znači da je to za osobu posao koja ima sva prava iz mirovinskog i obveznog zdravstvenog osiguranja kao zaposlena osoba po posebnim propisima.

-To je novost iz Zakona iz 2022. godine, uvelo se udomiteljstvo kao zanimanje da ideja o udomiteljstvu postane zanimljivija ljudima jer nudimo i opskrbninu, naknadu za rad ali se ne gubi vrijednost na tržištu rada, ne gubi se staž, zapravo ste naš zaposlenik, naglašava Mirna Smajić Mlađenović.

 Kako bi potencijalnim udomiteljima objasnile nedoumice te ukazale na njihova prava, Mirna i Franciska naglašavaju kako udomitelj može ostvariti pravo na OPSKRBNINU (kojom se podmiruju troškovi života korisnika smještaja) te NAKNADU ZA RAD (za pruženu skrb i uloženi trud u zbrinjavanju djeteta ili odrasle osobe).

Zakonom je to propisano ovako:

Iznos opskrbnine:

Za dijete do 3. godine života 404 eura

Za dijete od 3. do 7. godine života 416 eura

Za dijete od 7.godine i mlađu punoljetnu osobu do završetka redovitog školovanja 456 eura

Za pokretnu osobu 360 eura

Za polupokretnu osobu 376 eura

Za nepokretnu osobu 400 eura

Naknada za rad udomitelja:

 246 eura po djetetu kod tradicionalnog udomitelja

640 eura za standardne udomitelje koji imaju troje djece

Od 720 eura do 1200 eura za specijalizirane udomitelje za djecu s teškoćama u razvoju i probleme u ponašanju (ovisno o stručnoj spremi)

160 eura za odraslu osobu

No, napominju kako uvijek ima 20 posto povećanje naknade za rad udomitelja za korisnike sa specifičnim potrebama.

Osobe koje su u razmišljanju da se prijave za udomitelje često ih zanima koje su razlike između udomiteljstva i posvojenja.

 -Udomiteljstvo je privremeni oblik skrbi, pojašnjava Franciska Pavičić.

-Stručni tim radi na tome da se dijete vrati u obitelj iz koje je došlo ako je to za njega u najboljem interesu. Kada govorimo o posvojenju, onda je to trajni oblik skrbi za dijete jer posvojitelji tom djetetu postaju roditelji i imaju sva prava i obveze kao da su biološki roditelji. U tom slučaju dijete se ne vraća u svoju biološku obitelj – pojašnjava Pavičić.

Može li i kada udomitelj posvojiti dijete?

-Postupci posvojenja su dugotrajni jer se cijeli predmet vodi u sudskom postupku koji često traje dugo. Postoje situacije kada udomitelj može posvojiti dijete ali važno je da sudski postupci budu završeni, da biološki roditelji djeteta budu lišeni prava na roditeljsku skrb. Tek onda zapravo udomitelj može podnijeti zahtjev za posvojenje nakon čega treba ispuniti sve pretpostavke za posvojenje, no prvenstveno se gleda je li to u interesu djeteta, naglašava Franciska, a Mirna dodaje kako kod nas nije često da ljudi ostavljaju svoje dijete, to su uglavnom djeca koju mi oduzimamo jer roditelji nisu odgovorno skrbili o njima, a to je onda taj dugotrajni proces koji završava na sudu.

Srodnici i potencijalni posvojitelji su najčešći udomitelji. Još jedno pravo koje udomitelji ostvaruju jest pravo na udomiteljski dopust.

-Udomiteljski dopust je pravo udomitelja na vremensku potporu sukladno propisu kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore. Pravo na udomiteljski dopust ima zaposleni i samozaposleni udomitelj za dijete do sedme godine života, a ostvaruje se u neprekidnom trajanju od šest mjeseci.

Prvi korak potencijalnih udomitelja jest prijava u Hrvatski zavod za socijalni rad, nadležnom Područnom uredu, odnosno Županijskoj službi.

-Kod nas se možete javiti u Veliku Goricu, mi smo ujedno i županijska služba Zagrebačke županije i Područni ured, pojašnjava pravnica Mirna Smajić Mlađenović. Na broj telefona 016222 666, mail je korisnik087@socskrb.hr, a može se podnijeti i e-zahtjev putem e-građani.

Predlažemo potencijalnim udomiteljima da nam dođu u Zavod gdje ćemo mi odgovoriti na sva pitanja i pojasniti proceduru, pojasniti vrste udomiteljstva i povlastice, složne su naše sugovornice.

 Također, udomitelji i korisnici smješteni u udomiteljske obitelji imaju pravo na besplatnu stručnu pomoć i podršku.

-Socijalni radnik, psiholog i pravnik mogu dati podršku. Surađivat ćemo i s obiteljskim centrom Područne službe Zagrebačke županije koji se nalazi u našem gradu na adresi Ulica kneza Domagoja 11 - poručile su naše sugovornice iz Tima za udomiteljstvo.

Domovi za nezbrinutu djecu ali i institucije u kojima su smještene starije osobe imaju sve manje mjesta. Unatoč naporima svih zaposlenih osoba u tim institucijama, da nitko ne osjeti nedostatak obiteljske topline i ljubavi, ipak je obiteljsko okruženje prirodnije za život svake osobe. Biti udomitelj plemenit je i nesebičan odabir koji udomljenoj osobi zasigurno daje dobar temelj za svladavanje daljnjih životnih izazova.

 (Razgovarala: Mirjam Petretić Coha)

(Foto: Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne skrbi;VG Danas)