Brzina, sekunde, ali bez G-sila: Velikogoričanin Zvonimir Kranjčec slavio na otvaranju sezone Prvenstva Hrvatske u digitalnom moto sportu

Brzina i auto-moto utrke oduvijek imaju svoju publiku, a iako Hrvatska nema stazu Formule 1, interes za moto sport itekako postoji. Od rallyja do digitalnog utrkivanja, domaća scena puno je šira nego što se na prvi pogled čini. Istodobno, granica između stvarnog i virtualnog utrkivanja sve je tanja. Najbolji primjer je Max Verstappen, četverostruki svjetski prvak Formule 1, koji se i sam aktivno natječe u sim racingu. Njegov angažman najbolje pokazuje koliko se digitalni moto sport približio profesionalnom utrkivanju.

Ove godine prvenstvo se vozi u simulatoru Assetto Corsa, u TCR klasi touring automobila, poznatoj po bliskom utrkivanju, čestim duelima te napadima i obranama pozicija.

U tom se svijetu natječe i Velikogoričanin Zvonimir Kranjčec. Nakon jednogodišnje pauze nastavio je s natjecanjem u službenom Prvenstvu Hrvatske u digitalnom moto sportu, pod okriljem Hrvatskog auto i karting saveza i u organizaciji SIMmarka.

Odmah na početku sezone, na Sachsenringu, ostvario je prvu ovosezonsku pobjedu. Tim povodom razgovarali smo s njim.

Od klasične igre do ozbiljnog alata za trening

Što je zapravo sim racing i kakav je ritam natjecanja?

- Najjednostavnije rečeno, riječ je o virtualnom utrkivanju automobilima s drugim vozačima u stvarnom vremenu. Možemo to nazvati igrom, ali sim racing je puno kompleksniji od arkadnih naslova. Nije riječ samo o opremi, nego i o pristupu vožnji i natjecanjima. Da bi bio konkurentan, potrebno je puno vježbe i treninga. Ne možeš biti uspješan ako to doživljavaš kao igru koju ćeš povremeno uključiti i malo se “voziti”.

- Sezona se sastoji od osam trkaćih vikenda, s po dvije utrke na svakom od njih. Prva tri vozača na kraju osvajaju pehare koji im se uručuju na godišnjoj svečanoj dodjeli priznanja HAKS-a.

Odakle ti uopće u sim racingu? Kako je krenula ta priča?

- Posljednjih petnaestak godina povremeno sam se susretao s jednostavnijim simulacijama i volanima, ali iskreno, to tada na mene nije ostavilo neki poseban dojam. Prekretnica se dogodila krajem 2019. godine, kada sam radio intervju sa Samoborcem Martinom Kodrićem, koji je u to vrijeme bio tvornički GT3 vozač McLarena. McLaren mu je poslao simulator kako bi se mogao pripremati za utrke, a ja sam tada prvi put imao priliku probati pravi simulator. Tu mi se zapravo promijenila percepcija. Shvatio sam da to nije samo volan i ekran, već ozbiljan alat za trening i utrkivanje. Nekoliko mjeseci kasnije kupio sam svoj prvi volan i od toga je sve krenulo.

Devedeset posto realnosti bez astronomskih troškova

Koliko je to uopće realno?

- Realnije nego što većina ljudi misli. F1 momčadi već godinama koriste simulatore kako bi brže i povoljnije radile na razvoju bolida i pripremama za utrke. Njihovi simulatori su, naravno, puno kompleksniji i skuplji, ali i oprema u digitalnom moto sportu može biti ozbiljna investicija. Skuplji setupi mogu dosezati i nekoliko desetaka tisuća dolara, dok većina vozača koristi skromnije simulatore, najčešće do pet tisuća eura.

- Ipak, i takvi su simulatori danas vrlo precizni. Kada su Verstappena pitali koliko su realni, odgovorio je da je njihova točnost oko 90 posto, a da najveću razliku u odnosu na stvarni bolid čini nedostatak G-sila.
- Klasični moto sport financijski je iznimno zahtjevan, pa jedna sezona regionalnog TCR prvenstva može dosegnuti i do 200.000 eura. Simulatori su, u usporedbi s time, tek djelić troška, bez guma, goriva, putovanja i cijele logistike stvarnih utrka, a vozačima ipak omogućuju borbu s iznimno brzom konkurencijom. Takva natjecanja dio su šireg smjera u kojem digitalni moto sport postaje dostupniji ulaz u svijet utrkivanja i način da se jednostavnije prepoznaju novi vozački talenti.

Pripreme, taktika i pritisak obrnutog startnog poretka

Kako izgledaju pripreme za sim utrku? Ima li poveznice sa stvarnim utrkivanjem?

- Pripreme su vrlo slične onima u stvarnom moto sportu, samo što se sve odvija u simulatoru. Prvo dolazi upoznavanje staze, svladavanje svih izazova, od traženja idealne putanje i točaka kočenja do mjesta za pretjecanje. Nakon toga dolazi rad na tempu i izdržljivosti. U utrci moraš biti stabilan i fokusiran cijelo vrijeme.

- Tu su i postavke automobila, odnosno setup. Ovisno o stazi, automobil treba prilagoditi tako da bude što brži, ali i dovoljno stabilan za cijelu utrku. Testiraju se kočnice, ovjes, prijenos, količina goriva, ponašanje guma i sve ono što na kraju može donijeti desetinku ili dvije po krugu. Ako želiš biti konkurentan, ne možeš se pojaviti na utrci bez pripreme. Ja treniram gotovo svakodnevno, posebno kada se približava trkaći vikend. Tada se vozi puno krugova, analiziraju se greške i pokušava pronaći ritam u kojem možeš biti brz, ali i siguran.

- U praksi to znači da vozač ne može računati samo na jedan brzi krug. Mora znati odvoziti kvalifikacije i izdržati pritisak prve utrke. U drugoj utrci, koja se vozi po obrnutom startnom poretku, mora se probijati kroz gužvu, braniti svoju poziciju i ostati dovoljno miran da ne izgubi sve u jednom kontaktu ili prekasnom kočenju.

Što ti znači pobjeda na otvaranju sezone i što možemo očekivati od tebe u nastavku prvenstva?

- Pobjeda mi je pokazala da sam još uvijek konkurentan i da imam brzinu za borbu u samom vrhu poretka. Ipak, pauza je uzela svoj danak. Greška u prvoj utrci koštala me boljeg plasmana i vodstva u ukupnom poretku, no druga utrka bila je fantastična i na kraju mi donijela pobjedu. Sezona je duga i još je puno utrka do kraja. Cilj je svesti pogreške na minimum, a onda će doći i rezultat.

Utrke TCR Prvenstva Hrvatske mogu se pratiti putem prijenosa na YouTube kanalu SIMmarka, dok se najave, raspored i ostale informacije objavljuju na njihovim službenim kanalima i društvenim mrežama.
Sljedeća utrka na rasporedu je 8. srpnja na Brands Hatchu, gdje vozače čeka nova runda bliskog utrkivanja i borba u kojoj se razlike često mjere desetinkama sekunde.