Tim koji dokazuje da obrazovanje nije luksuz

Stručni tim iz gradskog odjela za obrazovanje i asistenti u nastavi koji svakodnevno rade s djecom s poteškoćama pokazali su kako ih u poslu vodi geslo "Obrazovanje nije luksuz". Pokazuju to rezultati treće godine provedbe EU projekta "Svako dijete ima pravo na obrazovanje" čija je završna konferencija za ovu školsku godinu održana jučer u Osnovnoj školi Ščitarjevo.

-Jako nas ponosnima čini to što već treću godinu za redom kvalitetno cijeli tim provodi ovaj projekt na dobrobit djece s poteškoćama i na zadovoljstvo djece i roditelja, pa uvijek kada dođe do ove završne konferencije možemo podvući crtu i reći da je ovo bilo uistinu uspješna godina. Rzalog tomu je i to što smo treću godinu kao Grad osigurali sredstva za asistente u nastavi za onu djecu koji ih nisu dobila kroz sredstva iz EU fondova. S time ćemo nastaviti jer geslo našeg odjela obrazovanja je da "obrazovanje nije luksuz" i nije upitno da će sva djeca s potrebom za asistentom, i imati asistenta i u sljedećoj školskoj godini-rekao je zamjenik gradonačelnika Krešimir Ačkar koji je donedavno vodio Odjela za predškolski odgoj, školstvo i šport. Uz njega je na završnoj konferenciji bio i novi v.d. pročelnik resornog odjela Neven Topolnjak te zamjenik gradonačelnika Ervin Kolarec, ravnatelji obrazovnih ustanova u Velikoj Gorici i drugi gosti.

Biti asistent je kreativan i zanimljiv posao

Na završnoj konferenciji kroz kratke govore i kratki film u režiji Romane Rožić predstavljeni su rezultati treće godine provedbe projekta. U školskoj godini 2016./2017. projektom je osigurano da 64-ero osnovnoškolaca s poteškoćama imaju svog asistenta u nastavi. Europski socijalni fond financirao je projekt u iznosu od 1,9 milijuna kuna, a za preostalih 12-ero učenika koji su imali potrebu Grad Velika Gorica je iz proračuna izdvojio 400 tisuća kuna.

-Jako volim biti pomoćnik u nastavi, to je kreativan i zanimljiv posao. Činilo mi se kao izazov jer volim raditi s djecom, i kada sam došla u doticaj s djecom s poteškoćama nekako sam se u tome vidjela. Djeca koja imaju teškoća vrlo su bogata duhom, djeca su koja puno daju, otvorena su i od njih se učimo strpljenju i osmjehu. Kako djetetu prenosiš da je svaki dan nešto novo i treba ga početi s osmjehom tako se i ti trudiš doći u školu svaki dan s osmjehom i iz njih crpiš pozitivu-ispričala nam je svoje viđenje Iva Dražetić koja je treću godinu za redom asistentica u OŠ Eugena Kumičića.

Asistenti djeci s poteškoćama pomažu svladati svakodnevne prepreke na putu obrazovanja, djeca im vraćaju obogaćivanjem njihova života i osmjehom, a drugi učenici u razredu uče se prihvaćanju različitosti, pa projekt ima višestruke koristi.

-U mom razredu ima jedan učenik s asistentom i zbog toga su me odabrali da prepričam kako je biti u tom razredu, bili smo jako uzbuđeni i nervozni malo kada je došao, ali smo se priviknuli jer smo shvatili da on ima prava kao i mi. Drugi razredi su to malo gledali s čuđenjem, ali s vremenom su ga svi prihvatili i zajedno smo se sprijateljili- rekla nam je Katarina Mačinković, učenica OŠ Ščitarjevo i članica Gradskog vijeća.

"Dužni smo pomoći djeci"

Da projekt ide dalje potvrđuje i Arijana Mataga Tintor iz odjela za obrazovanje koja je već prepoznata kao srce ovog projekta.

-Očekujemo natječaj za sljedeću školsku godinu, postoje najave da se planira natječaj za razdoblje dulje od godinu dana što bi nam odgovaralo i čekamo u niskom startu. Prikupljamo dokumentaciju u suradnji sa školama i suglasnosti od roditelja i spremni smo za novu godinu projekta u kojoj ponovno očekujemo oko 60-ak asistenata kao što je bilo i do sada. Sada već imamo bogato iskustvo i dobro smo se pripremili-izjavila je Arijana Mataga Tintor, voditeljica projekta te istaknula još jednom zašto je cijeli projekt važan:

-Projekt mora ići dalje jer svako dijete uistinu IMA pravo na obrazovanje, bez obzira kako se taj proces obrazovanja odvijao, a mi odrasli smo dužni pomoći da se svakom djetetu iz ranjivih skupina obrazovanje omogući. To je korisno ne samo za djecu s poteškoćama koja idu u razred s ostalom djecom već se i druga djeca uče kako se nositi s problemima, prihvaćati različitosti i stvara se integrativna i otvorena škola, a time i takva zajednica-zaključila je Mataga Tintor.