Jurica Jurjević: „Velika Gorica brzo može dostići europske standarde odvajanja otpada, a kreće se i u realizaciju trećeg reciklažnog dvorišta”

Na čelu VG Čistoće od rujna prošle godine je Jurica Jurjević. Njegov profesionalni put započeo je u ministarstvu unutarnjih poslova gdje je napredovao do rukovoditelja koji je bio zadužen za sigurnost i organizaciju najvažnijih institucija u Republici Hrvatskoj. Četiri godine proveo je u Hrvatskom nogometnom savezu kao voditelj odjela za sigurnost i prevenciju. Rodom je iz Zadra, a sa suprugom i dvoje djece živi u Zaprešiću. Svojim iskustvom želi unaprijediti standard komunalnih usluga za koje smatra da čine temelj kvalitetnog života, a u radu ga vode transparentnost i profesionalnost. U intervjuu za VGdanas otkriva izazove u gospodarenju otpadom na području Velike Gorice i viziju budućnosti VG Čistoće.

U rujnu prošle godine ste preuzeli upravljanje tvrtkom koja je uspješan primjer gospodarenja otpadom u Hrvatskoj, no bez obzira na ostvarene uspjehe, gospodarenje otpadom je izazovno područje u koje je potrebno kontinuirano ulagati da bi se sustav razvijao. Koji su trenutačno najveći izazovi po pitanju gospodarenja otpadom u Velikoj Gorici?

Cijeli sustav gospodarenja otpadom u Hrvatskoj se nalazi još uvijek u razvojnoj fazi, a u tome je Velika Gorica debelo ispred većine velikih gradova s 40 posto odvajanja otpada. Povećanje tog postotka se nameće kao nešto čemu stremimo. To znači da 40 posto manje otpada završi na odlagalištu Mraclinska Dubrava nego što je to bilo prije. Cilj je to svesti na najveću moguću mjeru. To odlagalište je naš najveći izazov dok čekamo izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku. Do tada, nadam se da Velika Gorica može dosegnuti 50, 60 posto odvajanja otpada da ispuni svoje ciljeve.

Dojam je da je kroz već uhodani sustav odvojenog prikupljanja otpada, po pitanju infrastrukture i opreme, učinjeno sve no nismo dostigli potreban postotak razdvajanja koji traži EU, što je još potrebno učiniti?

Moji prethodnici, najviše Ivan Rak, kao i njegovi suradnici, stvarno su napravili puno po pitanju odvajanja otpada. Zato i jesmo na razini na kojoj smo danas - od odvajanja kućnom pragu, uvođenja tri vrste spremnika, novog reciklažnog dvorišta. No to ipak nije dovoljno. Sad dolazimo do novih mogućnosti i proširivanja kapaciteta u tehničkom smislu. Proveli smo kontrolu i analizu spremnika za miješani otpad da vidimo kako stvari stoje na terenu i koji je najveći izazov. Pokazalo se da je potrebno unaprijediti organizaciju samog odvoza otpada pa od siječnja povećavamo odvoz plastike. Bitno je olakšati građanima predaju specifičnih vrsta otpada, poput tekstila, ulja i manjih elektroničkih uređaja. Spremnici za staklo i tekstil odvojeni su od javne usluge koju mi pružamo i u suradnji s Gradom tražimo model kako bismo ljudima omogućili da to bude pristupačnije. Cilj nam je potaknuti ljude da usvajaju navike razvrstavanja otpada. Drugim riječima, infrastruktura je tu, ali sada slijedi drugi, jednako važan dio posla: edukacija, bolja organizacija, dostupnost i digitalizacija.

Spomenuli ste akciju kontrole spremnika za miješani otpad. Kako ste zadovoljni tom akcijom i hoće li sličnih kontrola biti u buduće?

Kampanja je pokazala da 50 % otpada u miješanom komunalnom otpadu zapravo čini biootpad, a gotovo 20 % čini plastika. Akcija je jasno ukazala na potrebu povećanja učestalosti odvoza plastične ambalaže, što je i bio jedan od čestih prigovora korisnika. Činjenica je da se kante za plastiku najbrže pune. Odlučili smo se za odvoz plastike dva puta mjesečno od 1. siječnja. Smatramo da će ljudi manje bacati plastiku u miješani komunalni otpad. Trenutačno smo na 1500 – 1600 tona plastike koje odvojimo godišnje, to su značajne brojke. Sigurni smo da će to dosegnuti i do 2 000 što znači povećanje postotka i manje plastike u miješanom kom otpadu.

U komunikaciji s našim djelatnicima svakodnevno dobivamo stanje s terena. Kad se prikupljanje otpada prevede u brojeve to izgleda ovako: Više od 1 600 000 kanti VG Čistoća isprazni na godišnjoj razini, to ispada da se svakog sata u Velikoj Gorici isprazni više od 500 kanti. To su ogromni brojevi. No na terenu se vidi što sve u tim kantama završava. Akcije su dakle važne, ne samo radi nadzora, već i radi edukacije, jer građanima na licu mjesta ukazujemo na pogreške i pružamo im konkretne upute. Ova akcija je bila pilot projekt da vidimo što se to događa i osnujemo model komunikacije s građanima gdje ćemo ih upozoriti na pravilno odvajanje otpada. Kako smo došli do 40 % možemo doći i do višeg postotka odvajanja. To je kontinuirani proces u kojem moramo biti ustrajni da stvari koje ne smiju završiti u kanti da završe na pravom mjestu.

Koji su planovi po pitanju edukacije građana, posebice mladih i najmlađih sugrađana o ekologiji i pravilnom gospodarenju otpadom?

Započeli smo preventivnu akciju koja će najprije krenuti s vrtićima na području Velike Gorice, a kasnije ćemo to proširiti i na susjedne općine u kojima pružamo uslugu. Nadamo se da ćemo s tim edukacijama obuhvatiti sve generacije naših građana iako smo svjesni da je taj prostor i mogućnost za napredak najveći kod onih najmlađih. To što oni usvoje nastavit će raditi u životu. Edukaciju za najmlađe temeljit ćemo na projektu čije je glavno lice Žabac Jura, simbol Plemenite općine Turopoljske - žabac koji poplavi kad se zaljubi. S obzirom na to da je Sveti Juraj jedan od zaštitnika našeg kraja priča oko čistoće povezat će se s identitetom našeg zavičaja. U planu je i obnova edukacijske kućice na odlagalištu u Mraclinu, kako bismo tamo mogli organizirati prezentacije, radionice i terensku nastavu. Nastavljamo i s edukacijama za sve građane — kroz kampanje, informativne materijale, terenske akcije kontrole spremnika, digitalne kanale i redovitu komunikaciju s korisnicima.

Nedavno ste nabavili i nove strojeve. Kakvo je općenito stanje voznog parka, flote i strojeva kojima raspolažete?

Trenutačno raspolažemo s više od 70 vozila, strojeva i radnih jedinica, uključujući grajfere, autopodizače, čistilice, traktore, specijalnu mehanizaciju, osobna i dostavna vozila itd. Sakupljanje otpada obavljamo 364 dana u godini, a cilj nam je biti što efikasniji, poboljšati uvjete rada, a s druge strane pomladiti flotu vozila koju imamo da bi bilo što lakše i bolje raditi. Nabavili smo nekoliko važnih strojeva – novu profesionalnu čistilicu Ravo RS E6, dva moderna komunalna vozila za prikupljanje otpada, na odlagalištu Mraclin novi TANA kompaktor jedan od ključnih strojeva za učinkovito i sigurno upravljanje otpadom te novo vozilo kamion kiper za poslovnu jedinicu održavanja čistoće. Ulaže se maksimalno koliko se može i to je jedan od odgovora na pitanje zašto je porasla cijena usluge, uzevši u obzir i povećanje minimalne plaće i da mi sami želimo poboljšati uvjete naših radnika.

Velika Gorica se dugi niz godina bori s ilegalnim odlagalištima otpada. U nedavnoj akciji čišćenja u Vukomeriću sudjelovala je i VG Čistoća. Što se s vaše strane može učiniti kako bi se utjecalo na taj problem?

Postoje dvije vrste ilegalnih odlaganja. Puno ozbiljnija i veća odlagališta su na području Kosnice i Šćitarjeva koja su predmet kaznene prijave koju je Grad podnio prije nekoliko mjeseci i to je nešto što nadilazi mogućnosti Grada i VG Čistoće. Što se tiče ovih manjih ilegalnih odlagališta, u zadnje tri godine više od 3 000 tona otpada je VG Čistoća na temelju naloga komunalne službe Grada zbrinula. Cilj nam je nakon reciklažnog dvorišta koje imamo na istočnom dijelu grada, otvoriti jedno na zapadnom i motivirati ljude da otpad dovoze onamo. Ako ste već otpad natovarili u automobil, možete ga dovesti bez problema na reciklažno dvorište, a ne u šumu.

VG Čistoća upravlja s dva reciklažna dvorišta, u Kurilovcu i Mraclinu, a gradom kruže mobilni reciklažni kontejneri. U planu su, dakle, promjene?

Novootvoreno reciklažno dvorište je samo u ovoj godini, u ovih osam mjeseci zabilježilo fascinantne podatke s više od 45 000 ulazaka sa 7 500 tisuća korisnika. To pokazuje da postoji razvijena svijest, ali treba raditi na tome da ponudimo još veću mogućnost i prilagodimo ih građanima da im bude što dostupnije i što se radnog vremena tiče. Rezultati nakon otvaranja novog reciklažnog dvorišta su nas ugodno iznenadili, no svejedno još uvijek postoje oni koji unatoč natpisima, uputama i dalje ostavljaju otpad na staroj lokaciji koja je samo 200 metara od novootvorenog reciklažnog dvorišta. To je proces na kojem treba raditi.

Mobilno reciklažno dvorište ima svoje prednosti, saživjelo je s građanima, no pokazuje i nedostatke koji se mogu ispraviti tako da napravimo još jedno reciklažno dvorište, da ponudimo još jednu alternativu i smanjimo mogućnost zlouporabe tih mobilnih reciklažnih dvorišta. Ima neodgovornih pojedinaca koji prate rasporede i pod okriljem noći odbacuju otpad koji nemaju pravo tamo zbrinuti. To je ipak bolje nego da su ga odbacili u šumu, ali cilj je da to smanjimo na najmanju moguću mjeru.

Stoga otvaranje trećeg reciklažnog dvorišta više nije samo plan za budućnost, već realna potreba u koju ćemo vrlo brzo krenuti i operativno. U suradnji s Gradom već smo započeli razmatrati lokacije, a jedno od rješenja koje se nameće je područje Gornjeg Turopolja.

Velika Gorica je od ove godine kandidat za dobivanje prestižnog certifikata „zero waste grad”. Kako postići ciljeve za ostvarenje tog certifikata? Koji su ključni koraci i potezi koje ćete poduzeti kako bi im se približili?

Grad Velika Gorica u suradnji s VG Čistoćom ima prvi i osnovni cilj, a to je poboljšanje usluge i kvalitete života, a „zero waste” certifikat je samo posljedica toga na čemu kontinuiramo radimo. Cilj nam je da više od dvije trećine komunalnog otpada ne završi na odlagalištu, nego da ostane u kružnom gospodarstvu, te da količinu miješanog, ostatnog otpada svedemo na stotinjak kilograma po stanovniku godišnje. Dugoročno gledano, želimo se približiti razini od oko 90 posto otpada koji se zbrinjava na održiv način. Možemo osigurati spremnike, reciklažna dvorišta, sustav naplate i edukaciju, ali bez toga da svaki od nas doma odvoji plastiku, papir, staklo i biootpad, da koristi reciklažno dvorište, da razmisli treba li mu uistinu proizvod u tri sloja ambalaže – nema ni zero waste certifikata.

Da plastično pojasnimo građanima – što bi se dogodilo da nismo uveli razdvajanje otpada i da sav otpad ide na odlagalište? Da li bi računi bili manji ili postoje mehanizmi koji nas „tjeraju“ da budemo bolji?

Odlagalište u Mraclinu će doživjeti svoje proširenje jer je pri kraju kapaciteta. Da nismo uveli odvajanje, to odlagalište već bi bilo zatvoreno i Grad bi morao tražiti alternativno rješenje koje bi bilo puno skuplje i operativno puno zahtjevnije. Građani Velike Gorice su svojim ponašanjem u odvajanju otpada doprinijeli tome da imaju pristojno sređenu situaciju gospodarenja otpadom što neki gradovi u Hrvatskoj u ovom trenutku nemaju. Odlaganje miješanog otpada je ekološki najlošija opcija, a financijski se pretvara u sve veći teret koji je u konačnici vidljiv na računima korisnika. Domaće zakonodavstvo usklađeno s europskim direktivama doslovno financijski kažnjava svaku tonu otpada koja se ne odvoji, već završi na odlagalištu. Odvajanjem smo si „kupili” vrijeme dok se ne riješi situacija s izgradnjom novog odlagališta otpada u Resniku. Moram istaknuti, uz maksimalno razumijevanje prema građanima i sve većim računima, bez odvajanja, računi bi bili još i viši, a ekološki standardi niži. Ovako gradimo sustav koji je dugoročno održiv, financijski racionalniji i u skladu s europskim pravilima.

Vidimo da je u nekim gradovima trend zapošljavanja stranih radnika preko agencija za javne poslove, čeka li to i nas?

U ovom trenutku VG Čistoća i Velika Gorica imaju lijepu simbiozu i postoji dovoljno domaće radne snage koja iskazuje interes i želju da bi ovdje radila. Imamo luksuz da se radi samo u jednoj smjeni što se prikupljanja otpada tiče. Prednost domaćih radnika je da poznaju ljude, navike, ulice i običaje pa sve odrade i prije „špice” te je koordinacija između djelatnika efikasna. Treba uzeti u obzir da se grad širi i raste. Samo u ovoj godini imamo 800 novih korisnika, a toliko ih ukupno imamo u općini Orle. Za sad još uvijek uspijevamo popuniti većinu potreba domaćom radnom snagom. Naš je cilj osigurati pouzdanu, stabilnu i kvalitetnu uslugu, a ako tržište rada bude zahtijevalo da dio radne snage dolazi iz inozemstva, bit ćemo spremni na to, ali nikada na uštrb kvalitete usluge, sigurnosti ili standarda rada.

Gospodarenje otpadom na području grada na visokoj je razini, no prostora za poboljšanje ima. Kao osoba na čelu komunalnog društva koji vodi brigu o čistoći našeg grad koji je vaš glavni cilj koji želite ostvariti u razdoblju pred Vama?

Moj glavni cilj u razdoblju koje je pred nama jest dodatno podići učinkovitost i dostupnost usluga, uz istodobno jačanje transparentnosti, digitalizacije i edukacije, kako bismo postigli osnovni strateški cilj zacrtan Strateškim planom razvoja TD VG Čistoća do 2030. godine, a to je dostizanje zadanih ciljeva odvojenog sakupljanja otpada i smanjenja količine otpada odloženog na odlagalištu, kako bismo prestali plaćati kazne za prekomjerno odlaganje otpada. U konačnici, moj je cilj jednostavan: sustav koji je moderan, transparentan, lako dostupan svim građanima i tehnološki dovoljno napredan da na promjene u zakonodavstvu i navikama može odgovoriti brzo i učinkovito. Želim da VG Čistoća bude primjer dobre prakse ne samo na razini županije, nego i šire — i uvjeren sam da to možemo ostvariti.

Gdje vidite VG Čistoću za pet godina — i koju ulogu želite osobno imati u tom procesu?

Moram priznati da ste za kraj ostavili najteže pitanje. Iako se to građanima Velike Gorice, ali i Republike Hrvatske tako ne čini, ispred svih nas je izuzetno zahtjevno razdoblje u kojem svi zajedno moramo ostvariti postavljene ciljeve, a sam način i put do ostvarenja su prilično neizvjesni. Da bi za građane Velike Gorice taj put do cilja bio manje zahtjevan, prvi preduvjet je proširenje odlagališta, a onda u budućnosti i prelazak na centar za gospodarenje otpadom u Resniku.