Arhitekt Hanže Hanzlin: „Poznato je da sve što je novo straši, ali neminovno je da se grad razvija i transformira“

Vizura svakog grada dosta govori o njemu, o njegovoj prošlosti i njegovoj budućnosti. Na temu urbanizma i razvoja Velike Gorice odlučili smo porazgovarati s našim arhitektom Hrvojem Hanže Hanzlinom, koji iza sebe ima već nekoliko projekata u Velikoj Gorici. Naš sugovornik iznio nam je svoj prijedlog izmjena urbanističkog plana prema kojem bi po obodu užeg centra Velike Gorice niknuli poslovni neboderi. Važno je naglasiti da ovdje nije riječ o pravim velikim poslovnim neboderima koje možemo vidjeti po središtima velikih svjetskih metropola, već o zgradama visine do desetak katova. Iza studije Visoka Gorica krije se želja investitora da im se omogući povećanje kvadrata izgrađenosti poslovnih zgrada gradnjom u visinu. No, i lokalna zajednica bi mogla imati koristi od toga jer bi za svaki izgrađeni dodatni izgrađeni kat iznad onoga što je dozvoljeno urbanističkim planom, investitor izgradio još jedan kat i dao ga u vlasništvo Gradu Velikoj Gorici. Time bi se povećao broj kvadrata u vlasništvu Grada, koji bi mogli biti iskorišteni za javnu namjenu.

- Investitoru bi bilo važno da dobije katnost, a Grad bi dobio prostor u koji bi mogao smjestiti javne sadržaje za građane, poput muzeja ili plesnog centra. Nama poduzetnicima u ovom gradu nedostaje poslovnih zgrada. Riječ je o građevinama koje bi jasno poslale poruku kojim smjerom je ovaj grad odlučio krenuti. Studija Visoka Gorica osigurala bi isključivo poslovne i javne sadržaje – objasnio nam je Hrvoje.

Prema takvim idejama postoje dosta jaki otpori u urbanističkim krugovima u Velikoj Gorici, čiji je pogled na to pitanje poprilično konzervativan.

- Poznato je da sve što je novo straši, ali neminovno je da se grad mora razvijati i transformirati. Prostor je jako vrijedan resurs i treba s njim odgovorno raspolagati. Pažljivim oblikovanjem te dobrim sadržajem i omjerom pridonosi se kvaliteti prostora. Mene pojedinci optužuju da unosim nemir u prostor, a ja sam tim ljudima radio legalizacije kuća. Toliko o tome tko je imao ili ima namjeru unošenja nemira u prostor. Naš grad ne može stajati i ja kao njegov stanovnik znao sam biti nesretan zbog nekvalitetnih arhitektonskih rješenja, ali  polako se čine odmaci od sterilne arhitekture u kojoj svi rade jednu te istu stvar. Ljudi polako prepoznaju da kvalitetna arhitektura i oblikovanje podiže standard stanovanja – poručio je naš sugovornik.

Na tom tragu je i projekt „Zgrada s bršljanom“ koja je donijela jedan inovativni pristup u osmišljavanju životnog okoliša u urbanim  područjima. Arhitekti su se već odavno počeli eksperimentirati s dodavanjem zelenih površina na dijelove zgrada pa su neke dobile i prave viseće vrtove, a travnate površine i nisu neka novost na krovovima zgrada.

- Uvođenjem zelenila, visokog ili fasadnog, smanjuje se temperatura. Prostori okruženi zelenilom imaju uvijek ugodniju mikro klimu, od onih koji imaju umjetno zasjenjenje. Mi smo uzeli bršljan kao oblikovni element, ali i kao efikasnu zaštitu od sunca – objasnio nam je Hrvoje.

Dolaskom Hrvatske pošte, Atlantic grupe i razvojem Meridijana 16, sve veći broj ljudi zbog posla dolazi u Veliku Goricu, a vrlo vjerojatno će dio njih odlučiti preseliti i svoj život u ovaj grad, kako bi izbjegli putovanje na posao koje zna oduzeti puno vremena.

- Područje koje je možda najinteresantnije za daljnje širenje grada su dijelovi Kurilovca. Taj dio trebao bi postati Velikoj Gorici ono što je Novi Zagreb Zagrebu. Prostornim planom tu je predviđena gradnja vrtića i škole, a moguća je i gradnja autobusnog kolodvora. Budućnost Gorice nalazi se između obilaznice i željezničke pruge. Blizina željezničke pruge zasigurno ima veliku težinu u ovoj priči. Najkvalitetnije rješenje bi bilo da se autobusni i željeznički kolodvor nalaze u blizini. Sadašnji autobusni kolodvor ne udovoljava potrebama građana – istaknuo je arhitekt.

Evo kako izgleda plan za uređenje dva najvažnija gradska trga 

Nismo mogli da se ne dotaknemo i pitanja o trgovima u našem gradu, odnosno ne postojanja glavnog gradskog trga.

- Velika Gorica je nastala duž jedne ulice. Otprilike je to Zagrebačka ulica, a s vremenom se to širilo na Ulicu Ljudevita Posavskog i taj cijeli dio. Grad se nije koncentrično razvijao, već se razvijao linearno uz jednu ulicu, poput Dugog Sela i Sesveta. Veliki plus je Park Franje Tuđmana, koji se smjestio u centralnom dijelu Gorice, a u njegovoj blizini nalazi se Trg Stjepana Radića, s kojim nije spojen – ističe naš sugovornik.

Prema njegovim riječima rješenje bi bilo da se park i trg spoje promenadom, a da se garaža koja se sada nalazi na putu ukloni te se napravi podzemna garaža. Time bi se dobilo jedno lijepo parterno uređenje od Trga Stjepana Radića do Parka Franje Tuđmana, čime bi taj cijeli prostor postao jedna kvalitetna cjelina.

Uz manje zahvate mogao bi se svojoj namjeni privesti i Trg kralja Tomislava.

- Cesta uz sjeverni rub Trga kralja Tomislava trebala bi postati samo servisna cesta, koja bi služila za potrebe stanara i lokala koji se tamo nalaze. Nešto poput Tkalčićeve ulice u Zagrebu. Trebalo bi izmjestiti i parkirna mjesta koja se tamo nalaze. Taj dio je zanimljiv jer je vezan uz Muzej Turopolja i Crkve Navještenja Blažene Djevice Marije i treba ga kvalitetno urediti. Svi ti sadržaji i fasade nisu vezani na taj park, kao što je to na primjer u Samoboru – kaže nam arhitekt.

Poznata je stvar da imućniji građani više ne žele živjeti u gusto naseljenim urbanim područjima već se okreću ruralnim dijelovima koji se nalaze u blizini gradova. Na jednoj takvoj lokaciji naš sugovornik isprojektirao je modernu vilu.  Naselja poput Novog Čiča, Donje i Gornje Lomnice, ali i Velike Bune i Šiljakovine sve su zanimljivija ljudima željnim mirnijeg životnog ritma.