Kiše je na očigled manje, provjerili smo koliko točno

Spaljena trava, niski vodostaji rijeka, presušeni potoci, pukotine u isušenoj zemlji… A još uvijek se ne naziru veće količine kiša koje bi popravile stanje. Događa li nam se hidrološka katastrofa ili je ovo samo još jedno toplo ljeto provjerili smo u službenim podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda koji mjeri količine padalina na meteorološkoj postaji na Plesu.

Petogodišnji prosjek padalina je 944 mm kiše po četvornom metru godišnje, gledajući od 2021. do 2017. godine, a unazad više godina najviše je od toga prosjeka odskakala 2014. godina kada je izmjereno ukupno 1459 mm kiše od siječnja do prosinca dok je 2021. godine palo tek 818 mm.

Kako u ovoj tekućoj godini imamo podatke samo do srpnja, do kada je palo skromnih 315 mm kiše, provjerili smo mjesečne padaline unazad 12 mjeseci. U proteklih godinu dana, što uključuje cijelo proljeće, zimu i lanjsku jesen, palo je svega 663 mm kiše što je za trećinu manje u odnosu na isto razdoblje godinu ranije kada je u 12-mjesečnom rasponu od ljeta do ljeta palo 974 mm kiše. Slične količine padale su za isto razdoblje i unazad pet godina.

U posljednjih 12 mjeseci samo su travanj i prošlogodišnji listopad i prosinac imali više oborina od petogodišnjeg prosjeka za te mjesece dok je istovremeno ovog ožujka palo samo 8,5 mm kiše što je pet puta manje od petogodišnjeg prosjeka za ožujak. Uslijedio je kišni travanj s 80 mm da bi već svibanj, lipanj i srpanj imali dvostruko manje kiše nego što je uobičajeno.

Kako bi ova godina došla na prosječne brojeve do kraja godine trebalo bi pasti dvostruko više oborina nego što je palo u prvom dijelu godine. Iz ovih brojeva jasno se vidi da suša kojoj svjedočimo zapravo traje još od prošle godine, a ovo ljeto s nekoliko toplinskih valova znatno je utjecalo na vegetaciju zbog čega su već u kolovozu prevladali žuti jesenski tonovi. Ovakve sušne neprilike koje su zahvatile cijeli kontinent će utjecati znatno i na poljoprivredni sektor pa ćemo zasigurno voće i povrće u mjesecima ispred nas plaćati skuplje. Koliko će trebati dugo da se sve to stabilizira – samo nebo zna!  

Sam pogled na rijeku Savu pokazuje nam kakvo je stanje s vodama. Najniži vodostaj rijeke Save u Zagrebu zabilježen je 23.8.1993. godine i iznosio je -338 cm. Trenutačno vodostaj Sava Zagreb iznosi  -297 cm odnosno još je 40 cm od rekordne godine.

- Kronološki, u razdoblju 1975. do 1993. godine, izražen je trend opadanja minimalnih godišnjih vodostaja dok u razdoblju 1994. do 2020. godine zaustavljen trend opadanja i zamjetan je lagani porast minimalnih godišnjih vodostaja- kažu iz Hrvatskih voda.