Depresija: Uzroci, simptomi i gdje potražiti pomoć kada su u pitanju djeca i mladi

U nastavku članaka o mentalnom zdravlju na red je došla tema depresije. Depresija je danas jedan od najčešćih problema mentalnog zdravlja. To je ozbiljan mentalni poremećaj koji utječe na obiteljsko, školsko i socijalno funkcioniranje djeteta. Više o tome saznali smo od gospođe Sandre Matijević, stručne suradnice u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica. Sandra je socijalna pedagoginja koja je završila dodatnu edukaciju integrativne dječje psihoterapije.

U nastanku depresije sudjeluju različiti čimbenici koji se dijele na biološke, psihološke i okolinske. Različite stresne situacije mogu dovesti do razvoja depresije u mlade osobe. Depresija se može dogoditi kao reakcija na neke događaje poput smrti bliske osobe, reakcija na zlostavljanje u školi, posljedica obiteljskih problema, nasilja u obitelji ili raspada obitelji.

Osnovno obilježje depresije je promjena u raspoloženju i to raspoloženje može biti sniženo ili razdražljivo. Osim promjena raspoloženja depresiju prate i promjene u psihičkim i tjelesnim funkcijama, kao što su promjene u ponašanju ili promjene navika spavanja i apetita. Trajanje simptoma mora biti barem dva tjedna.

Može se javiti i kod djece vrtićke dobi

Simptomi kod djece se razlikuju ovisno o dobi djeteta.

-Kod djece predškolske dobi je to dosta vidljivo kroz tjelesne simptome ili somatizacije, znači to mogu biti bolovi u trbuhu, glavobolja, mučnina…Djeca predškolske dobi povlače se iz igre, imaju poteškoće u jelu ili gubitak apetita ili pojačano jedu, imaju promjene u ritmu spavanja, javlja se noćno mokrenje ,noćni i separacijski strahovi. U školskoj dobi depresiju prepoznajemo kroz poteškoće koncentracije, probleme u učenju, promjene u ponašanju, odbijanje odlaska u školu, razdražljivost, plačljivost, izbjegavanje vršnjaka, a mogu se javiti i tjelesni simptomi i misli „volio bih/voljela bih da me nema“-kaže Sandra Matijević, stručna suradnica u Centru za djecu, mlade i obitelj Velika Gorica.

Kada su u pitanju djeca adolescentske dobi kod njih se, kaže, javlja neraspoloženje, osjećaj beznađa, osjećaj krivnje, psihomotorna usporenost, promjena tjelesne težine, asocijalno ponašanje, poremećaji sna, smetnje u ponašanju, ovisnosti i misli o suicidalnosti.

Depresija se javlja kod 0,3 % do 1,4 % djece predškolske dobi. U školskoj dobi javlja se kod 1-2 % djece, a čak 8 % adolescenta bori se s depresijom.

- U dječjoj dobi podjednak je omjer dječaka i djevojčica, a u razdoblju adolescencije depresija se više javlja kod adolescentica-ističe Matijević.

Prije sedam godina u Gradu Zagrebu rađen je probir za depresiju u obliku pilot projekta u koji je bilo uključeno 8 dječjih vrtića i 12 osnovnih škola iz različitih gradskih četvrti. U probni projekt bila su uključena djeca od 5 godina i učenici šestih razreda osnovne škole. Pokazalo se da 89% djece u dobi od 5 godina nema simptoma depresije, 7% ima granični rezultat, a 4% ima povišen rezultat. Među učenicima šestih razreda 81% djece je bez simptoma, 13% ima granični rezultat a 6% ima povišen rezultat.

- Uslijed okolnosti u kojima živimo, potresi, pandemija, rat u Ukrajini stručnjaci koji rade s djecom i mladima uočavaju porast poteškoća mentalnog zdravlja. U Psihijatrijskoj bolnici za djecu i mladež u Kukuljevićevoj zabilježen je porast pacijenata na hitnoj, porast broja hospitalizacija i porast slučajeva samoozljeđivanja-upozorava Matijević.

Društvene mreže uzrokuju dosta problema

Na upit što danas najviše zabrinjava djecu i mlade, socijalna pedagooginja iz Centra ističe kako su to često vršnjački odnosi, okruženje u kojem živimo, nesigurnosti, strahovi…

-Mi u Centru za djecu, mlade i obitelj zapravo bilježimo povećanu zainteresiranost za psihološku podršku, kod djece danas ima dosta anksioznosti, strahova, izloženosti nasilju, zaista je različita problematika s kojom nam dolaze. Značajno je reći da društvene mreže uzrokuju dosta problema, tj. pretjerano korištenje digitalne tehnologije utječe na razvoj depresije i poremećaje spavanja. Digitalna tehnologija je dvosjekli mač za mentalno zdravlje. Nudi mogućnost povezivanja ali pretjerano korištenje donosi brojne rizike-dodaje naša sugovornica.

Gdje prvo potražiti pomoć?

Roditelji, važno je da znate ako primijetite simptome o kojima smo u ovom tekstu govorili, važno je prvo obratiti se svom liječniku primarne zdravstvene zaštite (pedijatar, obiteljski liječnik, školski liječnik).

-Isto tako u školama su stručni suradnici kojima se mogu roditelji obratiti, kao i nama u Centru za djecu, mlade i obitelj. Posebno je važno obratiti se za pomoć primijete li da je dijete tužno i potišteno bez jasnog razloga, da je pojačano razdražljivo, da ne može zaspati, da nema energije ili apetita…ako se teško koncentrira na zadatke i ako dijete prestane raditi stvari u kojima je inače uživalo to je znak da treba odmah reagirati i potražiti pomoć-kaže gospođa Sandra i ističe kako je jako važno na vrijeme prepoznati, puno slučajeva zapravo ostaje neprepoznato.

-Nagli pad uspješnosti je također indikator, kao i da se ne žele družiti s vršnjacima, pa jako dugo spavaju, važno je konzultirati se , ispričati svom liječniku koji će dati smjernice gdje se dijete može uključiti u tretman. Važno je razgovarati s djetetom, objasniti mu da mu želite pomoći. Ukoliko dijete odbija pomoć, važno je da roditelji ne odustanu te se obrate stručnjacima iz područja mentalnog zdravlja koji će ih usmjeriti kako primjereno reagirati i što poduzeti-kaže naša sugovornica.

Rizik pokušaja suicida je 12 puta veći kod djece koja boluju od depresije. Rano prepoznavanje i liječenje depresije izdvaja se kao posebno značajno u prevenciji suicida.

-Djeca koja imaju traumatska iskustva ili pate zbog vršnjačkog zlostavljanja, imaju deficit socijalnih vještina i vještina rješavanja problema, to su sve rizici koji mogu potaknuti suicidalnost. Također zlostavljana djeca su četiri puta češće oboljela od depresije, a rizik se smanjuje za trećinu kada zlostavljanje prestane. Inače, danas posebno zabrinjava vršnjačko zlostavljanje koje je u porastu-zaključuje Matijević.

U sljedećem članku na temu mentalnog zdravlja, djelatnici Centra za djecu ,mlade i obitelj reći će nam više o anksioznosti i strahovima s kojima se susreću djeca i mladi, ali i odrasli.

(Naslovna fotografija: Patrik Macek, Pixell)