Senzorne projekcije za djecu s teškoćama i u Kinu Gorica: Na repertoaru „Čudesna šuma“

Uz Varaždin, Koprivnicu, Zagreb te Samobor, i u Velikoj Gorici održat će se projekcije za djecu sa senzornim teškoćama, priopćio je Hrvatski filmski savez.

Na repertoaru senzornih projekcija bit će dugometražni animirani film napravljen prema knjizi i scenariju Sunčane Škrinjarić "Čudesna šuma" iz 1986. godine, a kako piše Večernji list, a prvi na redu su Kino Gaj, kino Velebit i kino Tuškanac 29. svibnja u 11 sati, a zatim slijedi POU Velika Gorica 1. lipnja te kino Samobor 12. lipnja.

Pod motom "kino za sve i dostupno svima", na senzornim projekcijama djeca mogu šetati, kretati se, donijeti svoju omiljenu igračku ili dekicu, grickalice i sok, doći u pratnji roditelja, nastavnika, prijatelja, baka, djedova…

-Senzorne projekcije omogućuju i djeci sa senzornim poremećajima da s roditeljima odlaze u kino, ali i brojnoj drugoj djeci kojoj ne odgovaraju zamračena kina, preglasni zvuk i sadržaj upitne kvalitete i poruka. Uz pomoć ovakvih projekcija roditelji se neće trebati pretjerano preznojavati razmišljajući kakav ih film očekuje kad dođu s djetetom u kino, jer sadržaj je pomno biran i mora zadovoljavati mnogo kriterija- kažu iz Hrvatskog filmskog saveza.

S obzirom na pandemiju koronavirusa i na konstantno rastući broj djece s poteškoćama u vidu mentalnog zdravlja, važnost ovog projekta još je i veća, jer omogućava integraciju sve djece, bez obzira na domenu odstupanja. Kino samim time postaje terapijsko mjesto, a film i okruženje koje je modulirano tako da bude senzorno optimalno predstavljaju značajan preventivni faktor.

Iz Hrvatskog filmskog saveza pojašnjavaju da su filmovi za senzorne projekcije pažljivo birani kako bi bili senzorno prihvatljivi u auditivnom i vizualnom smislu za djecu sa senzornim poteškoćama, koja mogu imati teškoće uzrokovane preosjetljivošću na jake boje, svjetlo, bljeskanje, uzorke i kontraste, nagle glasne zvukove, mnogo vizualnih i auditivnih podražaja istovremeno. Važnost kvalitete animiranih filmova, prema riječima osnivačice projekta Eve Brlek, može „pozitivno djelovati na djetetov kognitivni, socio-emocionalni i govorno-jezični razvoj, ukoliko su pomno odabrani“.

-Budući da je ovo prva senzorna projekcija u našem kinu, a da još uvijek vrijede ograničavajući epidemiološki uvjeti (ograničeni broj posjetitelja, držanje distance…), ona će ovaj put iznimno biti samo za djecu s intelektualnim i senzornim poteškoćama Centra za odgoj i obrazovanje Velika Gorica, a poučeni iskustvima ove prve projekcije , nadamo se da ćemo na jesen imati potpuno otvorena kina i mogućnost ponavljanja senzorne projekcije za sve zainteresirane. U tom slučaju će to biti potpuno inkluzivna projekcija jer će joj moći prisustvovati i djeca bez navedenih poremećaja. Na taj način se pomaže i jednoj i drugoj skupini djece da se upoznaju, da shvate i prihvate različitosti- kazali su iz POUVG-a.

Na ovaj način, ističu, pokušavaju biti otvoreni za sve, osobito za djecu koju zbog svojih senzornih i ostalih poteškoća roditelji ili odgajatelji obično ne dovode u kino i koja su na taj način zakinuta za jedno od najljepših iskustava u životu svakog čovjeka.

Važna poruka

-Senzorne projekcije prenose izuzetno važnu društvenu poruku, koja se ne odnosi samo na odlazak u kino i gledanje filma nego i na stvaranje zajedništva među djecom, poticanje tolerancije i prihvaćanja različitosti te širenje pozitivnih društvenih vrijednosti- kažu iz Saveza.

Ove su se godine već održale senzorne projekcije animiranog filma Tom i Jerry (2021.) u zagrebačkom kinu Tuškanac, varaždinskom kinu Gaj i koprivničkom kinu Velebit.

Koncept senzornih projekcija pokrenule su još 2016. godine Eva Brlek, stručnjakinja u području edukacijske rehabilitacije i psihoterapije i Sandra Malenica, prof. kroatistike i komparativne književnosti.

Na pitanje kako su se razvijale, jesu li uvele kakve promjene, te kako javnost reagira na senzorne projekcije Brlek je kazala:

-Senzorne projekcije nastale su spontano, tražeći način kako povezati kinoprojekcije i djecu s teškoćama u razvoju, odnosno njihovu integraciju i inkluziju u lokalnu zajednicu. S obzirom na to da je prevalencija teškoća u razvoju u porastu iz godine u godinu, javlja se potreba za programima koji mogu omogućiti poticanje razvojnih potencijala svakog djeteta. Kod djece sa senzornim poteškoćama javlja se hiper- ili hipoosjetljivost na podražaje iz okoline, tako da im jako svjetlo ili bljeskanje, glasni zvukovi te prebrze izmjene kadra tijekom animiranog filma mogu stvarati dodatne poteškoće. Sukladno tome velika se pažnja stavlja na odabir filma, u senzornom kontekstu važno je da bude što optimalniji, uz to se naglasak stavlja i na modulaciju kinookoline u auditivnom i vizualnom smislu, što znači da su svjetla prigušena, a zvuk tiši nego na redovnim projekcijama. Djeci je dozvoljeno kretanje, ulaženje i izlaženje iz kinodvorane, sve s ciljem zadovoljavanja potreba djece u potpunosti.

Od svog začetka do danas senzorne su projekcije zadržale svoju originalnu ideju i koncept, tako da je i dalje bazična paradigma „kino za sve, dostupno svima“. Iako, baš zbog izazovnosti vremena u kojem se trenutno nalazimo te zbog sve veće vulnerabilnosti cjelokupne populacije, senzorne projekcije zauzimaju još i značajnije mjesto u zajednici. Na senzornim projekcijama potrebe djece na prvom su mjestu, što omogućuje autentičnost svakog pojedinca. Tako se ruše sve predrasude i stereotipi, te se različitost percipira kao bogatstvo, a uči se na spontani način kroz zajedništvo od najranije dobi.