03.04.2010

Uskrs u Turopolju


Uskrs je uvijek bio vrijeme tradicija i običaja. I dok su se neki običaji zadržali i danas, drugi polako nestaju iz Turopolja. Priču o uskrsnim običajima ispričale su nam gospođe Barica Kovačević i Zlata Peternac.

Pripreme za Uskrs započele su Čistom srijedom ili Pepelnicom kada počinje Korizma. Korizma je bila vrijeme posta, molitve i žalosti, nosile su se bijele narodne nošnje, a ljudi su često pješice odlazili na Križni put koji se održavao kroz susjedna sela.

Cvjetnicom započinje Veliki tjedan. Na taj dan umivalo se vodom u koju su se stavljale proljetnice, najčešće ljubice. Djevojke su se kitile cvijećem, a nakon toga išlo se u crkvu posvetiti grančice drenka i imele ili ruže. Te grančice stavljale su se na voćke ili pod grede u kući. Vjerovalo se da grančice štite od zla i donose plodnost voćki. Tjedan prije Uskrsa čistila se, čak i ličila kuća i obavljale su se pripreme za veliko slavlje.

U četvrtak navečer vezala su se zvona na crkvi i time je počeo post i iščekivanje Uskrsa. Veliki petak je bio dan kada se nije radilo ništa sa zemljom ni u vrtu, nego samo završne pripreme. Postilo se i jeo se «grah na mrzlo» (grah skuhan u slanoj vodi u koji su se stavljali začini, osim octa, kao spomen na kažnjavanje Isusa trljanjem octa na rane) i nije se pilo crveno vino, kao spomen na Isusovu krv. Na Veliku subotu kuhala su se jaja, usolila, ostavljala i jela tek na Uskrs, obavljale su se ostale pripreme i ukrašavala jaja. Jaja su se ukrašavala pisanjem voskom i kuhanjem u ljuskama od luka.

uskrsjaja.jpg
Najčešći oblik ukrašavanja jaja je kuhanje u ljuskama od luka s motivima biljaka

Na Uskrs rano ujutro hranu su mlade snahe, odjevene u šarene narodne nošnje, nosile na blagoslov. Od hrane za blagoslov najčešća je bila šunka, luk, malo soli, malo vode, gibanica, kruh i jaja. Nakon blagoslova snahe su s košarama trčale doma, jer se onu koja je bila najbrža proglasilo dobrom snahom i to je značilo da će gospodarstvo dobro napredovati. Zatim se skupila obitelj i doručkovala se blagoslovljena hrana, a poslije doručka išlo se na misu. Kuća se ukrašavala cvijećem od papira, a kako je u kući bilo raspelo, oko njega se također stavljalo papirnato cvijeće i vijenčići.

Osim toga, pripremale su se košare i u njih se stavljala trava kao gnijezdo za pisanice. Pisanice su u crkvi momci poklanjali djevojkama i to je bilo jedino darivanje. Muškarci su se sastajali na ulicama, razgovarali i igrali igre kao što je «prasičkanje» (starinska sportska igra sa štapovima). Osim blagoslova jela, jedan od posebnih običaja je i paljenje «vuzelnika» (krijesa) na Uskrs rano ujutro.

Svoju priču o Uskrsu gospođe Barica i Zlata završile su zaključkom koliko su drugačija vremena bila i da bi te lijepe običaje trebalo čuvati jer su oni prošlost, povijest i temelji današnjih običaja, a malo ljudi ih poznaje. Treba učiti o njima da bi se zadržali i dalje prenosili.

SRETAN USKRS želi Vam VGDANAS!

ap



Komentari
05.04.2010 - jajodokrajo 1
Ljepi nasi stari običaji;da ih je bar sačuvati mađu nam starosjediocima naseg Turopolja i prenjeti na nase potomke,a ne da nam koje-kakvi dotepenci iz neznam kakvog krša i kamena donose svoje obicaje.Mi smo bogat kraj te bi to bogatstvo s običajima trebali njegovati i sacuvati.Svima SRETAN USKRS!!
04.04.2010 - ivan 1
Ovakav tip pisanica je naj!
Prikaži ostale komentare ...



Korisničko ime
Prepiši kod

*** Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i bez ograničenja objave komentara te se vgdanas.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje te širenje mržnje na vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj ili drugoj osnovi. Komentari koji neće zadovoljavati navedene uvjete bit će moderirani ili izbrisani.Komentiranjem na vgdanas.hr prihvaćate ove uvjete u cijelosti.

Najave - Kultura