21.10.2010

Poplavljeni se snalaze sami, a država čeka pomoć EU-a

Mjesec dana nakon velikih poplava u Zagrebačkoj županiji u kojima je poplavljeno oko 700 kuća u 13 naselja, a najteže je stradala općina Orle gdje je čak 70 posto površine bilo pod vodom, u sanaciju šteta stanovnici su krenuli sami. Vremena za čekati obećanu pomoć države nema, jer se kuće moraju sanirati prije zime.

Prema riječima Ivanke Bišćan, predsjednice županijskog povjerenstva za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, tek se priprema izvješće o štetama. Gradovi i općine s poplavljenog područja moraju što prije sastaviti procjenu štete i dostaviti je županijskom povjerenstvu, a ono je po hitnom postupku do 28. listopada mora proslijediti državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda. Odluku o djelomičnoj pomoći poplavljenima donijet će Vlada.

Inače, rok za procjenu šteta od elementarnih nepogoda je dva mjeseca. Bišćan ističe da se postupak nastoji skratiti na mjesec dana, te se nada kako Vlada neće čekati kraj godine da sukladno proračunskim mogućnostima izdvoji obećanu pomoć nego da će po ubrzanom postupku donijeti odluku o pomoći poplavljenima. No, kako doznajemo u Državnom povjerenstvu za procjenu šteta od elementarnih nepogoda, od toga neće biti ništa, nego će se sve štete od poplava »rješavati zajedno«.

Stoga su građani, poučeni i lošim iskustvom nakon velike poplave u Kosinju u Lici početkom godine te onih u Slavoniji, gdje poplavljeni još nisu dobili nikakvu financijsku pomoć, sami krenuli u obnovu kuća i uništenih gospodarskih objekata.

Neslužbeno, prve procjene pokazuju da je u prosjeku riječ o šteti od 35.000 kuna po domaćinstvu dok se štete na velikim infrastrukturnim objektima, kao što su putovi i nasipi na Savi, procjenjuju na oko 80 milijuna kuna. Poplavljeni se pak teško nose s obnovom, jer samo najam kalorifera za isušivanje zidova stoji 130 kuna po danu. Uz to, nedostaje i građevinskih radnika koji su spremni brzo postaviti parkete i novu stolariju.

Nepovratno su uništeni i brojni staklenici, a povrće i cvijeće iz njih moralo se baciti. Osiguranje je, ako je kuća bila osigurana od poplave, što je više iznimka nego pravilo, spremno isplatiti naknadu od najviše 15.000 kuna.

Zagrebačka županija je napravila rebalans proračuna da bi se osiguralo pet milijuna kuna bespovratnih gradovima i općinama za sanaciju šteta nastalih na poplavljenim područjima Županije od 21. do 29. rujna.

Župan Stjepan Kožić je proglasio elementarnu nepogodu za deset jedinica lokalne samoupravne i to za područje gradova Samobora, Zaprešića, Svete Nedelje, Velike Gorice i Ivanić-Grada te općina Marija Gorica, Brdovec, Orle, Rugvica i Dubrava.

S druge strane, Hrvatska će uputiti zahtjev EU-ovu fondu solidarnosti radi dobivanja financijske pomoći radi saniranja posljednica šteta od izlijevanja Save.

Uz to, za novi sustav pravodobnog obavješćivanja o poplavama i drugim elementarnim nepogodama, koji je zakazao prilikom posljednjeg izlijevanja Save, koja je nizvodno od Zagreba probila nasipe, izdvojit će se 234 milijuna kuna.

Zahtjev za korištenje novca iz EU-ova fonda solidarnosti mora biti podnesen najkasnije deset tjedana od prve nastale štete. Nužno je pritom navesti ukupnu štetu od poplave, a iznos odobrene pomoći ovisi o stopi BDP-a, ali i pomoći Slovenije, otkud je vodene bujica došla. No, na tu pomoć eventualno može računati država, ali ne i poplavljeni građeni, jer je EU spremna financirati popravak putova i mostova, ali ne i obnovu poplavljenih kuća.

autor: Marinko Petković / Vjesnik


Komentari
Prikaži ostale komentare ...



Korisničko ime
Prepiši kod

*** Komentari na forumu objavljuju se u realnom vremenu i bez ograničenja objave komentara te se vgdanas.hr ne može se smatrati odgovornim za izrečeno. Zabranjeno je vrijeđanje, psovanje i klevetanje te širenje mržnje na vjerskoj, nacionalnoj, rasnoj ili drugoj osnovi. Komentari koji neće zadovoljavati navedene uvjete bit će moderirani ili izbrisani.Komentiranjem na vgdanas.hr prihvaćate ove uvjete u cijelosti.