Zrakoplovci planiraju novu školu na starom mjestu

Zrakoplovna tehnička škola Rudolfa Perešina od svog osnutka prije 43 godine djeluje iz prostora unutar ograde Zračne luke Zagreb, a od svog začetka školuje ljude o kojima ovisi funkcioniranje zračnog prometa u Hrvatskoj. I dok iz škole izlazi vrlo vrijedan i tražen kadar, sama škola vapi za modernizacijom. Ona je i na vidiku.

Od velike zrakoplovne krize koja je kao posljedica terorističkih napada nastala na prijelazu milenija prošlo je već gotovo dvadeset godina, a u tom razdoblju zrakoplovna industrija ne samo da je stala na svoje noge, već se i znatno proširila. Tom razvojnom valu priključila se i Hrvatska kojoj je najveće pero u perjanici novi terminal Zračne luke dr. Franjo Tuđman, ali i dogradnje zračnih luka u Dubrovniku, Splitu, Zadru... Povećanje kapaciteta zračnih luka reakcija je na povećanje prometa, a ono traži i sve veći broj radnika u ovoj industriji.

Najbolje to znaju u velikogoričkoj Zrakoplovnoj tehničkoj školi Rudolfa Perešina koja je, uz onu manju u Zadru, jedina hrvatska školu koja izučuje "SSS zrakoplovni kadar". Interes je toliko velik da je ove godine uveden bodovni prag od "savršenih" 60 bodova, što je prvi uvjet za početak zahtjevnog tehničkog školovanja u smjerovima "zrakoplovni prometnik", "instrumenti i radio elektronika" te "zrakoplov i motori".

Ravnatelj škole Vedran Šarac pojašnjava nam kako je bodovni prag visok i zbog samih učenika jer školski kurikulum u ovoj tehničkoj grani zahtijeva najvrjednije učenike.

- Uveli smo prag od 60 bodova da napravimo selekciju u gornjem razredu ocjena. Načelno bi se zbog velikog interesa i tako posložila ljestvica na kraju upisa. Očekujemo da učenici budu na razini industrije, tu su bitne i matematika i fizika te bi slabijim učenicima školovanje jednostavno bilo preteško za završiti - kaže nam ravnatelj Šarac te dodaje kako je lani na jedno upisno mjesto konkuriralo čak sedam učenika.

U tri razredna odjeljenja upisuje se po 28 učenika, a dio učenika već tijekom školovanja ima priliku ući u selekciju Hrvatskog ratnog zrakoplovstva koje je uvelo stipendiranje najboljih učenika koji po završetku škole imaju zagarantirani posao. No, interes je ipak najveći u civilnom sektoru.

- Program stipendiranja ide dalje, upravo je druga generacija stipendista Hrvatske vosjke završila školovanje koje se nastavlja kroz program MORH-a. No, situacija na tržištu je takva da nam se redovito javljaju i kompanije iz Kanade, Austrije... Traže ljude, i to bez licenci potrebnih u održavanju zrakoplova, te su spremni nastaviti ulagati u njih kako bi oni zadovoljili uvjete rada u ovoj industriji - objašnjava Šarac da su njihovi učenici spremni za globalno tržište.

Situacija na tržištu, interes učenika , kao i razvoj zrakoplovstva, generirali su novi problem, a on je naočigled vidljiv čim se približite školi. Glavni objekt škole nepromijenjen je već 43 godine, od kada je škola osnovana, a učionice i radionice za praksu pripadaju više u arhitektonsku kategoriju "baraka" nego prostora za izučavanje mehaničara o kojima ovisi zračni promet.

- Sada smo u situaciji da nam je prostor, koji je u najmu, kritičan. Radionice su zastarjele i za ovakav tip škole to treba što prije promijeniti - otvara novu temu Šarac, a radi se o modernizaciji škole koja se planira posljednjih godina.

Ravnatelj nam pojašnjava kako škola ima podršku svog osnivača - Zagrebačke županije, koji je osigurao i sredstva za izradu glavnog projekta, ali i Grada Velike Gorice, kao i Ministarstva prometa te školstva.

- Izmjenama prostornog plana riješili smo niz stvari i sada nam treba dobra volja koncesionara da daju svoju dozvolu i možemo u izradu glavnog projekta. Imali smo inicijalne razgovore sa Zračnom lukom Zargeb, nositeljem prava, kao i koncesionarom te tražimo pravo gradnje i nadamo se pozitivnom ishodu te da će svi vidjeti interes u ovom projektu. Naime, koncesionar upravlja zemljištem kojemu je vlasnik tvrtka Zračna luka Zagreb koja mu je isto dala na upravljanje - kaže nam ravnatelj Šarac dodavši kako još nemaju povratnu informaciju da mogu u gradnju na "tuđem terenu", odnosno današnjem koncesijskom području.

Ne bude li problema u ovoj fazi te se krene u gradnju, učenike očekuje škola spremna za 22. stoljeće, navodi ravnatelj.

-  Postojeća zgrada bi se obnovila u potpunosti, energetski bi se obnovila, maknuo azbestni krov, uredile sve prostorije objekta. U produžetku bi se radila nova zgrada s učionicama koja bi bila i ulaz u školu s holom koji sad nemamo. Novost bi bila i školska radionica koja je u obliku hangara, to nam je najbitnije, u nju bi stao zrakoplov, a želja su školska dvorana i sportski tereni, što sad nemamo pa učenici na tjelesnu kulturu pješače u gorički srednjoškolski centar. Bili bismo spremni za 22. stoljeće - nabraja ravnatelj škole koja nosi ime po herojskom pilotu Rudolfu Perešinu.

Novi prostori bi omogućili i novi standard, ali i nove kurikularne programe koji se već razvijaju.

- Sada imamo 310 učenika u tri smjera, nova škola bi imala kapacitet do 400 učenika, ali i mogućnost uvođenja novoga smjera. Pokazala se potreba za tzv. tehničarima sigurnosti i tu razvijamo kurikulum. Neozbiljno bi bilo gurati novi program u sadašnji kapacitet, ovako bismo mogli primiti do 400 učenika u razredima s 22 do 24 učenika - pojašnjava nam ravnatelj škole u kojoj četvrtina učenika dolazi iz mjesta van zagrebačke regije.

Sve to bi trebalo postati stvarnost u sljedećih nekoliko godina, navodi ravnatelj.

- Ako se dozvoli gradnja i dobijemo suglasnost, moja nada je da u sljedećih pet godina imamo konkretne rezultate. Za trošak bismo dijelom tražili pokriće iz EU fondova u sljedećoj "EU omotnici" koja će biti za period od 2021. do 2026. godine, i to bismo onda mogli izdržati s ovim resursima - kaže ravnatelj te dodaje kako će procjena troškova gradnje biti poznatija nakon izrade glavnog projekta, ali radilo bi se sigurno o 30-ak milijuna kuna, ovisno o arhitektonskom rješenju.

- Za Hrvatsku, naše zrakoplovstvo, kao i Veliku Goricu, nova bi škola bila velik iskorak - zaključuje ravnatelj Vedran Šarac.

(objavljeno u VGdanas novinama broj 152)