Učenici o negativnim učincima potresa i pandemije: "Zakinuti smo za sve osim za mogućnost zaljubljivanja!"

U kino dvorani Pučkog otvorenog učilišta jutros su predstavljeni rezultati istraživanja „Utjecaj pandemije na odgojno-obrazovni sustav“ koje je proveo Institut za društvena istraživanja u Zagrebu, u organizaciji Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade.

Istraživanje je predstavio dr.sc. Boris Jokić koji je otkrio da se radi o istraživanju Nacionalno praćenje utjecaja pandemije i potresa na odgojno-obrazovni sustav RH, a u njemu su kao i iz drugih dijelova zemlje sudjelovale škole iz Zagrebačke županije i to više od 1400 učenika i oko 300 djelatnika. U samom istraživanju fokus je bio na utjecaju pandemije, ali i potresa na život mladih ljudi te i odgojno-obrazovnih radnika na učenje i obrazovanje, na to kako im je bilo i na to kako vide svoju generaciju.

-Sami rezultati su vrlo zanimljivi, učenici iz Zagrebačke županije ne odstupaju ni po čemu od nacionalnog prosjeka. Ono što se može reći jest da su na značajan dio njih potresi i pandemija imali negativan utjecaj, negativniji što su učenici stariji, a najnegativniji je za učenike koje su prošle godine završili srednjoškolsko obrazovanje, znači za maturante. Ističe se negativan utjecaj na srednjoškolskoj razini na psihološko stanje učenika i to naročito djevojaka. Što se tiče osnovnih škola, negativan utjecaj je na njihovo tjelesno zdravlje, bavljenje sportom, fizičko zdravlje, a osim negativnih elemenata učenici iskazuju i pozitivne. Pokazuju da su se u ovoj pandemiji blago poboljšali odnosi sa roditeljima, sa prijateljima čak i sa nastavnicima- prezentirao je Jokić rezultate.

Što se tiče odgojno-obrazovnih djelatnika, istaknuto je da su potres i pandemija djelovali i na njih, odnosno na njihovo zadovoljstvo radom u školi, na njihovo opterećenje koje se povećalo. Dali su puno toga u ovoj situaciji, no često taj trud nije prepoznat od strane javnosti.

-Dio rezultata ukazuje i na to osjećaju li se mladi zakinutima za različite stvari u odnosu na sve nas koji su svoju mladost imali bez pandemije. Učenici iskazuju da su zakinuti za različite stvari iz života poput odlaska na maturalac, upoznavanja novih ljudi, putovanja, za sve su zakinuti osim za jednu stvar, a to je mogućnost zaljubljivanja, oni kažu da se ona nije uvelike promijenila u odnosu na generacije prije. Nas znanstvenike je zanimalo zašto je to tako, nismo mogli doći do odgovora dok nismo dobili odgovor iz Varaždina gdje je jedna učenica napisala: predlažem autorima istraživanja da izbace ovakva „boomerska“ pitanja kao ovo o zaljubljivanju, nije vam više ovo 1997. godina. Sve to dokazuje da u mladim ljudima opstaje zdrav duh pa i doza humora, a to ukazuje da uz tu ranjivost koja postoji za dio učenika, da postoji i otpornost koju treba njegovati, a ranjivost treba adresirati- sa zadovoljstvom je istaknuo Jokić.

Ravnateljica goričkog Centra za djecu, mlade i obitelj, kazala je da se u Centru zadnje dvije godine susreću s krizom i kriznim situacijama. Nedavno su otvorili i telefonsku liniju na koju se građani mogu javiti zbog pojačanog straha od rata jer su kod djece uočene pojačane reakcije: više se igraju rata i više je agresivnog ponašanja. 

-Zadnje dvije godine vidimo na djeci i na mladima da su pandemija, a i potresi ostavili posljedice. Prvenstveno se više boje, anksioznosti je više, kao i paničnih napadaja, depresije i samoozljeđivanja. I kod djece vidimo pojačanu razinu vršnjačkog nasilja. Mi smo u Centru sada suočeni s pojačanim pritiscima i roditelji više zovu sa sve težim pričama, više vape za pomoći. Sve skupa se znatno pojačalo nakon petrinjskog potresa gdje su se ljudi jako bojali jer je bilo i naknadnih potresa. Zapravo nam se stalno nešto loše događa i to se odražava na mentalno zdravlje i ono što bih poručila svim građanima je da zatraže pomoć stručnjaka jer je situacija sve više komplicirana- poručila je Puljiz Vidović.

Prezentaciji rezultata istraživanja prisustvovao je i zamjenik gradonačelnika Grada Velike Gorice, Neven Karas, koji je naglasio da vjerojatno nije slučajno što se predstavljanje odvija upravo u našem gradu jer Velika Gorica kao veliki grad već duži niz godina dobiva nagrade u kategoriji brige, odnosno ulaganja u djecu, mlade i odgojno-obrazovni sustav.

-Smatramo da na kvalitetu života utječe odnos prema mladima, djeci i odgojno-obrazovnom sustavu. Više od 40 % ove godine gradskog proračuna izdvaja se za odgojno obrazovni sustav što je oko 250 milijuna kuna- izjavio je zamjenik Karas.