Svjetski dan zaštite šuma, omiljene lokacije za istovar otpada

Svjetski dan zaštite šuma obilježava se 21. ožujka na prvi dan proljeća i to je prilika da se svi podsjetimo na važnost očuvanja šuma.

Ukupna površina šuma i šumskog zemljišta u Hrvatskoj je dva i pol milijuna hektara, što je 47 posto kopnene površine države. Hrvatske šume više od dva stoljeća gospodare šumama primjenjujući načelo održivosti, a kroz njegu i obnovu uzimaju se manje drvne zalihe od prirasta kako bi se sačuvala prirodna ravnoteža.

Prosječni godišnji prirast iznosi oko 8 milijuna kubičnih metara, a godišnja proizvodnja oko 6,4 milijuna kubičnih metara. Uz osiguravanje obnove šuma, godišnje se posadi dodatnih 9,5 milijuna sadnica, a posije se i znatno više.

Glavna je odlika hrvatskih šuma da su 95 posto prirodne, a karakteristično im je da se na kraju ophodnje pomlađuju iz sjemena krošanja te šume, što je poznato i kao prirodno pomlađivanje. Kad prirodno pomlađivanje ne uspije, šumari interveniraju pošumljavanjem, tj. sadnjom ili sjetvom.

-Osnovni postulat Hrvatskih šuma je potrajnost gospodarenja, to znači da je to proces koji nikada ne staje. Jedan život stabla završi, a drugi je već stvoren. Kada se zadnji hrastovi uklonjeni već je na njihovom mjestu pomladak posijan. Mi ne smijemo micati ništa dok 70% površine nije zasijano novim hrastom - pojašnjava Davorin Sila, inženjer šumarstva.

Zaposlenici Hrvatskih šuma rade na sveobuhvatnoj zaštiti šuma, odabirom pravilnog izbora sjemena za obnovu, podržavanjem mješovitih šumskih sastojina te upotrebom bioloških sredstava, sve kako bi očuvali ekološku ravnotežu ekosustava, ali i povratak ravnoteže onih narušenih. Iako se čini da se povećala ekološka osviještenost, svakim danom pristižu nam nove fotografije, novih ili starih lokacija divljih odlagališta otpada, u dalekim šumama Turopolja ili svega tri kilometra od centra Velike Gorice.

-Tijekom 2018. godine očišćeno je desetak lokacija divljih odlagališta na kojima se uglavnom pronalazi miješani komunalni otpad te je ukupno s njih odvezeno 816 tona miješanog komunalnog otpada - ističe Ivan Rak, direktor VG Čistoće te dodaje kako su lani takve akcije koštale približno pola milijuna kuna. Prioritet čišćenja su vodozaštitna područja jer štetni utjecaji divljih odlagališta, ovisno o vrsti otpada koji se nepravilno odlaže, dovodi do onečišćenja tla te podzemnih i površinskih voda, a time se ugrožava i zdravlje ljudi.

No, očito osiguravanje sredstava za sanaciju otpada nije idealno riješenje jer se problem samo iznova ponavlja. Potrebno je spriječiti da do toga uopće dođe, većim kaznama, postavljanjem nadzornog sustava na 'poznate lokacije' ili nižim cijenama za odlaganje otpada na Odlagalištu.

Vrlo aktualni #trashtag okuplja pojedince koji putem društvenih mreža i spomenutog hashtaga prikazuju zatečeno stanje zagađenog prostora te isti nakon provedene akcije čišćenja. Upravo to učinile su Tihana i Jelena, očistivši stazu kraj šume na kojoj su uspjele prikupiti čak dvanaest vreća otpada. Lokacija na kojima bi trebalo provesti još takvih akcija ima doista mnogo, a čini se kako se sve svodi upravo na građanske inicijative koje će uzeti vreće u svoje ruke i, barem pokušati, stati na kraj nemarnim pojedincima koji uništavaju naše najveće prirodno bogatstvo.

foto: Teo Vukšan/Romana Šimek