I turopoljska svinja može biti dio turističke ponude

U Velikoj Gorici danas prijepodne sastali su se predstavnici turističkih zajednica i putničkih agencija iz središnje Hrvatske kako bi prisustvovali radionici o destinacijskom menadžmentu orijentiranom na turističke ustanove koje bi trebale u Zagrebačku županiju, pa tako i u Veliku Goricu dovoditi sve veći broj turista i za njih stvarati određene turističke ponude.

Seminaru su prisustvovale i direktorica Turističke zajednice Zagrebačke županije Ružica Rašperić i TZ Velike Gorice Milada Mesarić jer su upravo ove dvije zajednice i domaćini današnjeg susreta turističkih djelatnika. Savjetnik upravnog odbora Udruge hrvatskih putničkih agencija Željko Trezner otvorio je novi seminar iz serije o organizaciji hrvatskih turističkih zajednica i putničkih agencija u 11 sati.

-Cilj nam je definirati uloge destinacijskih menadžment organizacija, zapravo sustava turističkih zajednica s jedne strane i destinacijskih menadžment kompanija, a to su specifične receptivne turističke agencije, s druge strane, dakle ne one koje se bave određenim putovanjima u inozemstvo već koje se bave dovođenjem stranih gostiju na područje Zagrebačke županije. Suština je da turističke zajednice i putničke agencije koje se bave dovođenjem turista u našu zemlju, u ovom slučaju u Veliku Goricu i  Zagrebačku županiju, moraju intenzivno surađivati da bi postigli tržišni uspjeh, pa je cilj da stvaramo te veze, stvaramo razumijevanje, povezujemo javni sektor i privatni sektor. Na moru je razmjerno lako razviti te odnose, ima dosta turista, u unutrašnjosti to ipak ide sporije i tu je dosta teže potaknuti privatni sektor da se bave tim specifičnim poslom destinacijskih menadžment kompanija-pojasnio je Željko Trezner.

Destinacijske menadžment kompanije su one agencije koje brinu o turistu od trenutka kad on dođe u neku destinaciju.

- Za ovaj primjer Velike Gorice ima interesantnih sadržaja, ali to su većinom mikro-sadržaji koji zanimaju ciljane grupe turista, s posebnim interesom, koji traže veliku brigu i pažnju, puno pripreme u sadržaju aranžmana zbog kojih bi došli ovdje pogotovo ako žele doći na više dana, bez obzira je li to nematerijalna kulturna baština Turopolja, ili materijalni dio baštine drveno tradicijsko graditeljstvo, arheologija ili drugo što privlači turiste-dodaje Trezner.

Ističe kako povod za privlačenje određenih turističkih skupina na tim mikrorazinama može biti i dendrologija, šuma kao takva, što bi bilo zanimljivo djelatnicima i studentima šumarskih fakulteta, no nedostaju ljudi koji bi takvu ponudu zapakirali u paket i pozvali šumare da dođu u Turopolje. Kao još jedan primjer za privlačenje turista Trezner ističe turopoljske svinje.

-Koliko samo ima agronomskih fakulteta čiji bi studenti bili zainteresirani za turopoljsku svinju, tu autohtonu pasminu i njihov uzgoj koji je zaista originalan, a u konačnici i činjenica da je sačuvana kao autohtona pasmina je izrazito važan dio priče koji može biti predmetom interesa. No, nedostaje netko tko će to složiti u zanimljivu priču o turopoljskoj svinji, ponuditi popratne sadržaje, predložiti paket putovanja u trajanju tri dana i pozvati agronome iz cijelog svijeta da dođu ovdje- ističe ovaj stručnjak u turizmu.

Turističke priče poput ovih sporije se razvijaju u Središnjoj hrvatskoj, kaže Trezner, jer je to turizam malih brojki, i tu su ključni pojedinci, zanesenjaci, koji bi znali to osmisliti i ponuditi turističkim grupama.

-Još jedan cilj ovakvih radionica je pronaći takve ljude, prepoznati ih, kako im pomoći, uvesti ih u početni period, sve to traje 3-4 godine dok ne dođu prve grupe, no postoje javne potpore na takvim razinama, za takve entuzijaste-poduzetnike u turizmu-zaključio je za kraj savjetnik Trezner, a možda baš njegove riječ ohrabre entuzijaste u turopoljskom kraju da se zainteresiraju za kreiranje turističkih ponuda za određene skupine turista.