°C 6

Goričani o problemima grada: Zašto smo 'spavaonica' i kako to promijeniti

13.03.2019.

Romana Šimek

Svakog prvog utorka u mjesecu u Gradsku knjižnicu Velike Gorice možete doći i diskutirati o uvijek aktualnim društvenim problemima iz područja kulture, povijesti, umjetnosti, psihologije, zdravlja, odnosa, obrazovanja, tradicije i baštine te svakodnevice koja nas okružuje. Rasprave/razgovori odvijaju se pod vodstvom dviju mentorica, pedagoginje Marije Ajše Peuc i književnice Nade Mihoković Kumrić, a teme biraju na temelju prijedloga sudionika razgovora. Uvodničari se stoga izmjenjuju za svaku pojedinu temu.

Ovog puta tema je bila dugogodišnja dilema Velikogoričana ‘Je li Gorica samo spavaonica’, a uvodničarka Ivana Grubačević, knjižničarka Gradske knjižnice.

-Istaknuli smo temelje na kojima treba graditi identitet grada Velike Gorice, to je prije svega Velikogorička povijest koja seže još u 13. stoljeće kada se Velika Gorica po prvi puta spominje. Zatim od 16. stoljeća pa nadalje kada je ustanovljena Plemenita općina Turopoljska koja je napravila jedan veliki boom na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kada se Velika Gorica počela razvijati u jedno trgovište, dobila jedan reprezentativan izgled, sve gradske ustanove, škole, bolnica, sve datira još iz tog razdoblja- objašnjava uvodničarka Ivana.

Tu je sve nekako stalo i Gorica se počela nazivati spavaonicom.

-Nakon Drugog svjetskog rata, od 1974. do 1995., Gorica je funkcionirala kao jedna od Zagrebačkih općina. Nakon toga postala je samostalan grad kada se više počelo graditi na tome da se uspostavi i revitalizira određeni identitet grada, kao srce Turopolja, koje ima svoje prirodne ljepote, kulturne spomenike, drvene kapelice, kurije, Stari grad Lukavec te niz manifestacija koje se odvijaju na autentičnim lokacijama i koji na neki način brendiraju Veliku Goricu i njenu okolicu- dodaje Ivana.

Iako je očekivani interes za temu poput ove trebao okupiti puno veći broj Goričana, svega nekolicina hrabrih pojedinaca odlučila je diskutirati o problemima grada i njegovim nedostacima. Složili su se kako je jedan od većih problema nedostatak prostora za djelovanje mladih entuzijasta koji se trude stvarati sadržaj za mlađu populaciju, poput Goričkog kluba mladih, koji se u tri godine svog djelovanja može pohvaliti izvrsnom organizacijom, a kako kaže Lucija, predstavnica Kluba, odaziv na njihova događanja sve je veći. Međutim, trenutni prostor s kojim raspolažu ne zadovoljava njihove potrebe u potpunosti, jer je nemoguće organizirati dvije ili više aktivnosti u isto vrijeme, stoga, ukoliko su u ‘petak’ instrukcije koje besplatno organiziraju za osnovnu i srednju školu, ne može se organizirati ništa drugo pa se sve svodi na ‘Ili-ili’.

Drugi, vrlo zanimljiv prijedlog dala je mlada dula čiji se problem također svodi na prostor u gradu, gdje bi mogla djelovati. Naime, pored babica koje  se brinu za sigurnost majke i bebe tokom porođaja, oduvijek su postojale i žene pomogačice koje su obavljale praktične stvari, a posebnu pažnju posvećivale emotivnom stanju majke, pomažući joj da nađe snagu za intenzivno iskustvo kao što je porod. Upravo to je njen životni poziv. Želja joj je imati na raspolaganju prostor u kojem bi trudnice, kasnije i rodilje te njihove bebe mogle doći na različite edukacije prije i poslije poroda. S obzirom na broj Goričanki vjerujemo kako je ideja i više nego korisna te da bi se time spriječila potreba migracije u Zagreb zbog takvih aktivnosti. Gorica nema rodilište, raspolaže s jednom patronažnom sestrom koja uspijeva mjesečno jednom organizirati sastanke s majkama, stoga upravo dule sa svojim prostorom bi upotpunile ovu prijeko potrebnu aktivnost. Na čija vrata pokucati i hoće li Grad imati sluha za Goričke dule tek ćemo vidjeti.

-U konačnici, ono čime smo zadovoljni jest količina događanja te njihovom kvalitetom, za sve generacije, od onih najmlađih do najstarijih te se često dogodi da se zapravo ni ne stiže otići na sve što bi htjeli- zaključuje Ivana. Problem je to koji nastaje upravo zbog tih dnevnih migracija u Zagreb, gdje većina Goričana svakodnevno odlazi na posao te se vraća u kasnim popodnevnim satima kada je većina aktivnosti već završila. Iako relativno mlad grad, Gorica se trudi obogatiti život svojih građana, podići razinu sigurnosti te kvalitete života, čemu doprinosi titula trećeg najboljeg grada u Hrvatskoj po standardima kvalitete života.