Kako su turopoljski plemići živjeli u srednjem vijeku

Plemenita opčina turopoljska i Hrvatski plemićki zbor pozivaju na predavanje “Turopoljsko plemstvo u srednjem vijeku” koje će u ponedjeljak, 9. listopada u 18.30 sati u Muzeju Turopolja voditi dr.sc. Suzana Miljan.

Srednjovjekovno plemstvo imalo je važnu ulogu u političkom i društvenom životu svojih država. Srednjovjekovno Ugarsko-Hrvatsko kraljevstvo spadalo je u kategoriju zemalja brojnog plemstva, što znači da su plemići činili do 10% ukupnog stanovništva. Ipak, unutar plemstva postojale su razlike u društveno-ekonomskom statusu te je ono predstavljalo heterogenu društvenu skupinu, a unutar nje posebnu grupu činilo je niže kondicionalno plemstvo. Njemu su pripadali oni plemići koji su takav svoj status i privilegije dugovali kralju, ali ih je od pravog plemstva razlikovalo to što su svoje posjede držali pod odredenim uvjetima.

Takav tip plemstva naročito je bio raširen na rubnim područjima Kraljevstva, pa tako i u srednjovjekovnoj Slavoniji. Njihov društveni položaj bio je podložan promjenama te su se tako tijekom razvijenog srednjeg vijeka neki pripadnici ovog sloja uzdigli na rang plemića, dok su drugi spali na rang seljaka. Dobar primjer prvog slučaja na hrvatskom prostoru predstavljaju turopoljski plemići. Oni su bili iobagiones castri koji su bili dužni vojnu službu, nasljedno su posjedovali zemlju, bili su izuzeti od poreza, te su sami sebe smatrali plemenitima.

U izlaganju će se predstaviti povijest turopoljskog plemstva u srednjem vijeku, odnosno do njihove obnove bratstva 1560. godine. Predstavit će se njihova organizacija, struktura vlasti, dužnosnici zajednice s jedne strane, a s druge pojedinci koji su se istakli u povijesnim dogadajima na razini Zagrebačke županije ili na razini Kraljevstva. Poseban će se naglasak staviti na plemićke obitelji koje su živjele u Velikoj Mlaki, poput obitelji Lacković ili Krupić, te na njihovim primjerima pokazati kako je živjelo turopoljsko plemstvo do kraja srednjeg vijeka. Kao dodatak, predstavit će se i protokol turopoljskog sudišta, kao novootkriveni izvor za istraživanje plemenite općine, u kojem se mogu pojedine obitelji lijepo pratiti te im se genealogije upotpuniti tim podacima.