Jedina u Hrvatskoj pročitala po knjigu iz 196 država

Jučer je u Gradskoj knjižnici Velika Gorica, povodom manifestacije Mjesec hrvatske knjige, gostovala profesorica Barbara Tartaglia Roca koja je u tri godine uspjela iz svake države svijeta pročitati po jednu knjigu.

Cilj njezinog jedinstvenog čitateljskog pothvata „Čitanjem oko svijeta“ bio je istražiti različite književnosti, naučiti nešto novo te pokušati pronaći poveznicu između različitih civilizacija. Barbara Tartaglia Roca inspiraciju za svoj projekt pronašla je u Britanki Ann Morgan, a osim nje jedina je u svijetu, a pogotovo u Hrvatskoj, kojoj je uspjelo čitanjem upoznati 196 zemalja svijeta!

Posebno je pohvalila knjižnice diljem Hrvatske u kojima je pronašla više od pola knjiga sa svoje liste, i to prevedenih. Ostatak knjiga pronašla je putem elektronskog čitača knjiga Kindle. Taj čitač je praktičan, lako upotrebljiv, knjige na njemu su jeftine, a može se kupiti i u Hrvatskoj.

Barbara Tartaglia Roca inače je diplomirana profesorica engleskog i španjolskog jezika i književnosti, a posljednjih deset godina radi u Hrvatskome Saboru kao savjetnica predsjednika, koordinatorica za medije i savjetnica prevoditeljica.

Zašto ste se odlučili za ovakav projekt?

Nakon što sam pročitala vijest o pothvatu Britanke Ann Morgan, to me kopkalo i ja sam odlučila krenuti u to. Bilo je jako zahtjevno ali ja smatram da ako kreneš u nešto, da to moraš i završiti, pa me to ohrabrivalo. Iz više razloga sam se odlučila za projekt. Volim putovati, a s obzirom da je teško fizički obići ovoliko zemalja, odlučila sam putovati na stranicama knjiga i tako pobliže upoznati svijet. Osim toga, negativne vijesti kojima smo svaki dan okruženi, natjerale su me da se pitam: pa ima li što dobro na svijetu? Htjela sam pronaći nešto lijepo, pozitivno, i to sam pronašla na stranicama knjige. Time sam htjela i otkloniti predrasude jednih civilizacija o drugima, želim potaknuti ljude da pročitaju knjige o tuđim običajima, upoznaju ih, pa da onda drugačije razmišljaju o njima, njihovim motivima i postojanjima.

Kojim pravilima ste se vodili u svom pothvatu?

Prvo sam morala odrediti koje će zemlje biti obuhvaćene. Odlučila sam se za listu zemalja članica UN-a (193 zemlje) te dvije zemlje promatrače: Vatikan i Palestinu. Listi sam dodala i Kosovo budući da je relativno nova država i da je iz našeg šireg okruženja, pa me zanimala literatura o kojoj apsolutno ništa nisam znala. Također, zadala sam sama sebi da ću nastojati čitati uglavnom romane, a izbjegavati kratke priče i poeziju. Pravilo da pisac mora biti rođen u zemlji iz koje čitam knjigu mi je bilo veoma važno jer se lako pogubiti. Prilikom odabira knjige, vodila sam se recenzijom ali važnije mi je bilo da u sadržaju ima nešto o povijesti, običajima ili tradiciji te zemlje. Važno je i solidno poznavanje engleskog jezika.

Možete li podvući neku zajedničku crtu književnostima koje ste upoznali?

Uspjela sam pronaći brojne teme poveznice: miješani brakovi, geografska udaljenost (primjerice Island ima kompleks udaljenosti od Europe), odnosi prema susjedima, sve zemlje imaju i svoje „gastarbajtere“ (gostujuće radnike), sve tranzicijske zemlje muče i problemi tajkuna, problemi migracije, kolonijalizma, kao i tema patnji žena.

Na kraju gostovanja, svaki posjetitelj dobio je listu zemalja po kontinentima i do sada pročitanih knjiga na kojoj je Barbara Tartaglia Roca znakom srca označila neke od njoj najomiljeniji: Autobiografija moje majke (Jamaica Kincaid), Sons for the Return Home (Albert Wendt), Bagdadske sirene (Yasmina Khadra), Vrata suza (Abraham Verghese), The Accident (Ismail Kadare). Pozdravila je svoje posjetitelje uz prigodan citat: „Primjećujem da me sve ove knjige mijenjaju iznutra, nisam ni slutila da je pročitati isto što i proživjeti.“